Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Put do prestola
Stefan Uroš III, poznat kao Stefan Dečanski, bio je sin kralja Milutina i bugarske princeze Ane Terter. Njegova mladost obeležena je sukobom sa ocem, koji ga je, prema zapisima iz tadašnjih hronika, oslepio i proterao u Carigrad pod optužbom za pobunu. U izgnanstvu je proveo više od pet godina, a legenda kaže da mu vid nikada nije potpuno oduzet, te da je povratak u Srbiju obeležio i povratak njegove političke moći.
Sukob sa Vladislavom II
Možda vas zanima:
Braća na prestolu i u boju: borbe Nemanjića za krunu
Borbe oca i sinova, smene na prestolu, diplomatske igre i veličanstvene zadužbine – period od Uroša I do Milutinove smrti obeležio je uspon Srbije, ali i neprekidne dinastičke sukobe koji su oblikovali njenu istoriju.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Braća na prestolu i u boju: borbe Nemanjića za krunu
Borbe oca i sinova, smene na prestolu, diplomatske igre i veličanstvene zadužbine – period od Uroša I do Milutinove smrti obeležio je uspon Srbije, ali i neprekidne dinastičke sukobe koji su oblikovali njenu istoriju.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Braća na prestolu i u boju: borbe Nemanjića za krunu
Borbe oca i sinova, smene na prestolu, diplomatske igre i veličanstvene zadužbine – period od Uroša I do Milutinove smrti obeležio je uspon Srbije, ali i neprekidne dinastičke sukobe koji su oblikovali njenu istoriju.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Posle smrti kralja Milutina, na presto je došao Vladislav II, sin kralja Dragutina, oslanjajući se na podršku severnih oblasti i Ugarske. Njegova vlast, međutim, nije bila prihvaćena u južnim krajevima Srbije, gde je deo vlastele stao uz Stefana Dečanskog. Pored unutrašnjeg nezadovoljstva Vladislavom, važnu ulogu odigrala je i Vizantija, koja je podržala Dečanskog u zamenu za političke ustupke.
Do odlučujućeg sukoba došlo je iste 1321. godine kod Zvečana. Stefan Dečanski je uspeo da mobiliše vojsku iz Zete, Raške i drugih oblasti, dok se Vladislav oslanjao na severne snage i ugarsku pomoć. Presudnu ulogu odigrao je prelazak dela Vladislavljevih saveznika na stranu Dečanskog tokom bitke, što je dovelo do njegovog poraza i povlačenja. Nakon toga, Stefan Dečanski je proglašen za kralja Srbije.
Shutterstock
Vladavina mira i graditeljskih poduhvata
Period Stefanove vladavine (1321–1331) u početku je obeležen mirnijim odnosima sa Vizantijom, kao i velikim graditeljskim radovima. Njegova najpoznatija zadužbina je manastir Visoki Dečani, remek-delo srpske srednjovekovne arhitekture i freskoslikarstva, upisan na UNESCO listu svetske baštine.
Bitka kod Velbužda
Najveći vojni trijumf Stefana Dečanskog dogodio se 1330. godine u bici kod Velbužda, kada je srpska vojska odlučno porazila bugarskog cara Mihaila Šišmana. Ova pobeda osigurala je Srbiji dominaciju na Balkanu i mir na istočnim granicama.
Pad sa prestola
Uprkos vojnim uspesima, Stefan Dečanski nije uspeo da održi vlast do kraja života. Sukobi sa sinom, budućim kraljem Dušanom, i nezadovoljstvo dela vlastele doveli su do državnog udara 1331. godine. Stefan je svrgnut, zatvoren u Zvečanu i iste godine preminuo pod nerazjašnjenim okolnostima. Na presto je došao njegov sin Stefan Dušan, koji će Srbiju uvesti u zlatno doba.
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
PREDVIĐANJA TESLE: Kako je naučnik video svet 2100. godine
Velika vizija budućnosti!
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Komentari(0)