Borbe oca i sinova, smene na prestolu, diplomatske igre i veličanstvene zadužbine – period od Uroša I do Milutinove smrti obeležio je uspon Srbije, ali i neprekidne dinastičke sukobe koji su oblikovali njenu istoriju.
Sredinom XIII veka dinastija Nemanjića već je bila čvrsto utvrđena na srpskom prestolu. Od dolaska Stefana Uroša I na vlast 1243. godine, pa do smrti njegovog sina Stefana Uroša II Milutina 1321. godine, kraljevstvo je prošlo kroz dramatične unutrašnje sukobe, teritorijalna širenja i jedno od najplodnijih razdoblja srednjovekovnog graditeljstva.
Otac dva kralja
Uroš I, koji je krunu preuzeo od brata Vladislava, bio je energičan i ambiciozan vladar. Ojačao je centralnu vlast, unapredio trgovinu i otvorio rudnike, dovodeći nemačke rudare – Sase – u oblasti Brskova i Rudnika. Iz braka sa Jelenom Anžujskom imao je dva sina – Stefana Dragutina i Stefana Milutina – čiji će odnosi obeležiti političku scenu narednih decenija.
Sukob oca i sina
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
vikipedija
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Možda vas zanima:
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Tri krune Nemanjića – priča o sinovima prvog srpskog kralja
Kada je 1217. godine u manastiru Žiča, pred rukom svog brata arhiepiskopa Save, Stefan Prvovenčani postao prvi kralj Srbije, započeo je novu epohu srpske državnosti. Njegovi sinovi – Radoslav, Vladislav i Uroš I – nasledili su krunu i nastavili očev put, ali svaki od njih na drugačiji način, kroz saveze, trgovinu i političke izazove srednjovekovne Evrope.
Dragutinova kratka vladavina
Dragutin je vladao od 1276. do 1282. godine. Njegova vladavina je, pored bliskih odnosa sa Ugarskom, obeležena i ličnom nesrećom – povredom noge pri padu s konja. Iz zdravstvenih i političkih razloga, a verovatno i pod pritiskom vlasti, prepustio je presto mlađem bratu Milutinu, zadržavši severne oblasti – Mačvu, severoistočnu Bosnu i delove Srema – koje je upravljao kao samostalan vladar.
Milutinova duga vladavina
Milutin je 1282. godine preuzeo presto i vladao gotovo četiri decenije. Tokom njegove vladavine Srbija se proširila na jug, do Skoplja, Kosova i severne Makedonije. Bio je poznat po dinastičkim brakovima, uključujući i onaj sa vizantijskom princezom Simonidom, i po graditeljskim poduhvatima – podigao je Gračanicu, Bogorodicu Ljevišku i manastir Banjska.
Braća i naslednici – neprekidne tenzije
Iako su Dragutin i Milutin povremeno sarađivali, pitanje nasledstva izazivalo je stalne trzavice. Dragutin je želeo da krunu nasledi njegov sin Vladislav, dok je Milutin prednost davao svom sinu Stefanu, kasnije poznatom kao Dečanski. Posle Dragutinove smrti 1316. godine, Milutin preuzima severne oblasti, ali Vladislav, uz podršku Ugarske, osporava njegovu vlast i proglašava se kraljem. Sukobi su završeni Milutinovom pobedom, čime je privremeno obezbeđeno jedinstvo kraljevstva.
Kraj jedne epohe
Kralj Stefan Uroš II Milutin umro je 29. oktobra 1321. godine. Sahranjen je u svojoj zadužbini, manastiru Banjska. Njegova smrt otvorila je novo poglavlje dinastičkih borbi koje će obeležiti naredne godine, ali i ostavila za sobom bogato nasleđe – period moćne i uticajne Srbije, u kojoj su politički sukobi išli ruku pod ruku sa procvatom umetnosti i arhitekture.
KAKO DA NAPRAVITE SAVRŠENE UKRASE ZA SLAVSKI KOLAČ: Iz manastira stižu saveti sa kojima ne možete pogrešiti
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže,listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika? 5 grešaka koje mnogi prave, a da toga nisu ni svesni
Ezoteričari otkrivaju zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika.
DA LI SE OVE GODINE POSTI ZA ARANĐELOVDAN? Evo šta smete da imate na slavskoj trpezi
U 2025. godini Aranđelovdan pada u petak, pa je trpeza posna, uz dozvoljenu upotrebu ribe.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Komentari(0)