Braća na prestolu i u boju: borbe Nemanjića za krunu

Kiza R

10:00

Kultura 0

Borbe oca i sinova, smene na prestolu, diplomatske igre i veličanstvene zadužbine – period od Uroša I do Milutinove smrti obeležio je uspon Srbije, ali i neprekidne dinastičke sukobe koji su oblikovali njenu istoriju.

kralj milutin
ilustracija

Sredinom XIII veka dinastija Nemanjića već je bila čvrsto utvrđena na srpskom prestolu. Od dolaska Stefana Uroša I na vlast 1243. godine, pa do smrti njegovog sina Stefana Uroša II Milutina 1321. godine, kraljevstvo je prošlo kroz dramatične unutrašnje sukobe, teritorijalna širenja i jedno od najplodnijih razdoblja srednjovekovnog graditeljstva.

Otac dva kralja
Uroš I, koji je krunu preuzeo od brata Vladislava, bio je energičan i ambiciozan vladar. Ojačao je centralnu vlast, unapredio trgovinu i otvorio rudnike, dovodeći nemačke rudare – Sase – u oblasti Brskova i Rudnika. Iz braka sa Jelenom Anžujskom imao je dva sina – Stefana Dragutina i Stefana Milutina – čiji će odnosi obeležiti političku scenu narednih decenija.

Sukob oca i sina

Možda vas zanima:

Pred kraj vladavine, Uroš I je, prema predanju, želeo da presto preda mlađem sinu Milutinu. Dragutin, kao prvorođeni sin, smatrao je da mu kruna po pravu pripada, a tazbinske veze sa ugarskim kraljevskim dvorom dodatno su mu jačale položaj. Sukob je izbio 1276. godine, kada je Dragutin, uz pomoć ugarskih snaga, porazio očeve trupe kod Gacka. Uroš je abdicirao i povukao se u manastir Sopoćani, gde je iste godine umro.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

nemanjići vikipedija

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Dragutinova kratka vladavina
Dragutin je vladao od 1276. do 1282. godine. Njegova vladavina je, pored bliskih odnosa sa Ugarskom, obeležena i ličnom nesrećom – povredom noge pri padu s konja. Iz zdravstvenih i političkih razloga, a verovatno i pod pritiskom vlasti, prepustio je presto mlađem bratu Milutinu, zadržavši severne oblasti – Mačvu, severoistočnu Bosnu i delove Srema – koje je upravljao kao samostalan vladar.

Milutinova duga vladavina
Milutin je 1282. godine preuzeo presto i vladao gotovo četiri decenije. Tokom njegove vladavine Srbija se proširila na jug, do Skoplja, Kosova i severne Makedonije. Bio je poznat po dinastičkim brakovima, uključujući i onaj sa vizantijskom princezom Simonidom, i po graditeljskim poduhvatima – podigao je Gračanicu, Bogorodicu Ljevišku i manastir Banjska.

Braća i naslednici – neprekidne tenzije
Iako su Dragutin i Milutin povremeno sarađivali, pitanje nasledstva izazivalo je stalne trzavice. Dragutin je želeo da krunu nasledi njegov sin Vladislav, dok je Milutin prednost davao svom sinu Stefanu, kasnije poznatom kao Dečanski. Posle Dragutinove smrti 1316. godine, Milutin preuzima severne oblasti, ali Vladislav, uz podršku Ugarske, osporava njegovu vlast i proglašava se kraljem. Sukobi su završeni Milutinovom pobedom, čime je privremeno obezbeđeno jedinstvo kraljevstva.

Kraj jedne epohe
Kralj Stefan Uroš II Milutin umro je 29. oktobra 1321. godine. Sahranjen je u svojoj zadužbini, manastiru Banjska. Njegova smrt otvorila je novo poglavlje dinastičkih borbi koje će obeležiti naredne godine, ali i ostavila za sobom bogato nasleđe – period moćne i uticajne Srbije, u kojoj su politički sukobi išli ruku pod ruku sa procvatom umetnosti i arhitekture.

kralj milutin

Braća na prestolu i u boju: borbe Nemanjića za krunu

Kultura

10:00

22 avgust, 2025

Borbe oca i sinova, smene na prestolu, diplomatske igre i veličanstvene zadužbine – period od Uroša I do Milutinove smrti obeležio je uspon Srbije, ali i neprekidne dinastičke sukobe koji su oblikovali njenu istoriju.

manastir gradac

Zadužbina kraljice koja je volela Srbiju: priča o manastiru Gradac

Kultura

14:00

21 avgust, 2025

Na obroncima Golije, u tišini guste šume i među izvorima bistre vode, stoji manastir Gradac – veličanstvena zadužbina kraljice Jelene Anžujske. Njegova istorija, arhitektura i priče o osnivačici govore o vremenu u kojem su žene retko imale priliku da ostave svoj trag, a ona je to učinila na najlepši način – darujući Srbiji hram jedinstvene lepote.

Paja Jovanović

Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića

Kultura

12:00

21 avgust, 2025

Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.

Komentari(0)

Loading