
Kralj graditelj i ratnik – priča o Stefanu Dečanskom
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Smrt kralja Milutina 1321. godine otvorila je novo poglavlje u istoriji srpske srednjovekovne države, ispunjeno dinastičkim borbama, ličnim dramama i velikim političkim preokretima.
Kako su srednjovekovni životopisci svetaca zapisali, Stefan Dečanski je kao mladić bio oslepljen na dvoru svoga oca Milutina, zbog “raznih spletki i ljudskih planova”, a zapravo je “đavo izazivao nemire među najbližima”
Stefan Uroš III Nemanjić je bio srpski kralj iz dinastije Nemanjić koji je vladao od 19. januara 1322. godine do 8. septembra 1331. godine.
Neobična, pa čak i za ono vreme neprihvatljiva ideja o bračnoj zajednici petogodišnje vizantijske princeze Simonide i srpskog kralja Milutina intrigira mnoge ljubitelje istorije širom sveta. Međutim, mnogi zaboravljaju da je i Milutinov sin Stefan Dečanski, takođe iz političkih razloga, za ženu uzeo mladu princezu od koje je bio znatno stariji.
Neobična, pa čak i za ono vreme neprihvatljiva ideja o bračnoj zajednici petogodišnje vizantijske princeze Simonide i srpskog kralja Milutina intrigira mnoge ljubitelje istorije širom sveta.
Istorija jednog od najpoznatijih srpskih srednjovekovnih manastira Visokih Dečana sagrađen je u periodu od 1327. do 1335. godine, u plodnoj dolini reke Bistrice, podno Prokletija, na Кosovu i Metohiji.
Radogostić, Zarubica, Trzin, Hreljić, Zaklan, Bujak samo su neka od najstarijih srpskih prezimena.
Lik Carice Nemanjić prikazan je na freskama u Gračanici i Dečanima.
Turci postaviše na kulu zvonaru nad kapijom svoj polumesec sa zvezdom, kao znak poturčenja
Prema pisanju Nićifora Grigora 1331. godine mladi kralj Dušan je imao dvadeset dve godine, ali u to vreme se Stefan Uroš III imao je decu i sa drugom ženom, to je unelo strah Dušanu i tako da je odlučio da svrgne kralja uz podršku velikaša.
Manastir Zočište, veliku srpsku svetinju između dve enklave, Orahovca i Velike Hoče, posećuju brojni hodočasnici, a specifičan je po tome što se u njemu mole i kosovski Albanci. Dolazili su čak i na zgarište manastira da ih izleče Sveti vračevi Kozma i Damjan. Selo i manastir su dobili ime po izvoru lekovite vode za oči.
Vanzemaljci iz Visokih Dečana ili samo umetnička sloboda?
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog mučenika Stefana Dečanskog, a u narodu je ovaj praznik poznat kao Mratindan.