SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Brojni pravoslavni vernici danas slave krsnu slavu posvećenu svetom Jovanu Zlatoustom velikom svetitelju i reformatoru.
Ubraja se u Sveta tri jerarha, a nadimak Zlatousti dobio je zbog svojih retoričkih sposobnosti.
Godine 397. izabran je za episkopa carigradskog, nakon čega ulazi u sukob sa Evtropijem, ministrom dvora cara Arkadija, i sa caricom Evdoksijom, jer je predlagao potpunu reformu načina života, kako u crkvi tako i na carskom dvoru.
Možda vas zanima:
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
PRAVILNA PRIČEST? Patrijarh Pavle sve objasnio u jednoj rečenici
Pažljivo pročitajte reči Patrijarha Pavle koje otkrivaju pravu suštinu posta i pričešća.
Možda vas zanima:
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
PRAVILNA PRIČEST? Patrijarh Pavle sve objasnio u jednoj rečenici
Pažljivo pročitajte reči Patrijarha Pavle koje otkrivaju pravu suštinu posta i pričešća.
Možda vas zanima:
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
PRAVILNA PRIČEST? Patrijarh Pavle sve objasnio u jednoj rečenici
Pažljivo pročitajte reči Patrijarha Pavle koje otkrivaju pravu suštinu posta i pričešća.
Možda vas zanima:
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
PRAVILNA PRIČEST? Patrijarh Pavle sve objasnio u jednoj rečenici
Pažljivo pročitajte reči Patrijarha Pavle koje otkrivaju pravu suštinu posta i pričešća.
Narodna verovanja i običaji
Naime, prema verovanju naših starih, onaj ko na današnji dan prekine nit, žicu prekinuo je i svoj život. Zato se 26. novembra do ponoći nikako ne smeju upotrebljavati igle za šivenje i pletenje, kao ni razboj za tkanje.
Sveti Jovan Zlatousti u Srbiji se smatra jednim od najučenijih svetitelja, pa se veruje da se na današnji dan “valja” uzeti neka draga knjiga i iz nje pročitati makar deo, za svoj duševni mir i svetiteljev blagoslov.
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Šta se nosilo za slavu nekad, a šta sad: Iznenadićete se
Šta se nosi za slavu i kome se kakav poklon daruje? Sigurno ste se i vi nekad našli u dilemi, s obzirom na to da je danas gotovo nepristojno ići praznih ruku.
Zašto se veš nije kačio u zoru: Stari običaj koji je čuvao dom od senki
U narodnom verovanju, zora nije bila vreme za posao, već za tišinu i pažnju. A veš, naročito mokar, nije se isticao kad sunce još nije reklo svoje
Komentari(0)