Beogradski podzemni tuneli: Da li su Nemanjići imali tajne prolaze ispod Kalemegdana?
Misterije ispod Beograda: Legende i stvarnost podzemnih prolaza
Beograd, grad bogate istorije, krije mnoge tajne ispod svojih ulica i građevina. Jedna od najintrigantnijih je postojanje podzemnih tunela ispod Kalemegdana. Da li su ovi prolazi povezani sa vremenom vladavine dinastije Nemanjića ili su rezultat kasnijih epoha?
Legenda o Nemanjićima i tajnim prolazima
Prema narodnim predanjima, tokom vladavine dinastije Nemanjić u srednjem veku, Beograd je bio značajan centar političke i vojne moći. Priče govore o tajnim tunelima ispod Kalemegdana koje su Nemanjići koristili za bekstvo ili tajne operacije. Međutim, arheološki dokazi koji bi potvrdili postojanje ovih prolaza iz tog perioda su oskudni.
Možda vas zanima:
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Možda vas zanima:
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Možda vas zanima:
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Istorijski razvoj podzemnih struktura
Iako nema konkretnih dokaza o tunelima iz vremena Nemanjića, poznato je da su kasnije civilizacije ostavile svoj trag ispod Beograda:
- Rimski period: Rimljani su izgradili vodovodne sisteme i podzemne objekte, poput laguma za skladištenje hrane i vina.tob.co.rs+1apartmani-u-beogradu.com+1
- Austrougarska era: U 18. veku, tokom austrijske rekonstrukcije Beogradske tvrđave, izgrađeni su objekti poput Rimskog bunara, koji, uprkos imenu, potiče iz ovog perioda. beogradispodbeograda.com+2apartmani-u-beogradu.com+2tob.co.rs+2
- Osmansko carstvo: Turci su koristili postojeće strukture i dodavali nove, uključujući barutane i skladišta.apartmani-u-beogradu.com
Rimski bunar: Misteriozna građevina Kalemegdana
Jedan od najpoznatijih podzemnih objekata na Kalemegdanu je Rimski bunar. Iako nosi naziv "rimski", izgrađen je tokom austrijske vladavine između 1717. i 1731. godine. Bunar je dubok oko 51 metar i ima dva spiralna stepeništa koja vode do dna. Njegova svrha je bila obezbeđivanje vode tokom opsade. beogradispodbeograda.com+2apartmani-u-beogradu.com+2tob.co.rs+2tob.co.rs+1apartmani-u-beogradu.com+1
Savremena istraživanja i turističke ture
Danas su mnogi od ovih podzemnih objekata dostupni javnosti kroz organizovane ture:
- "Beograd ispod Beograda": Ova tura vodi posetioce kroz najznačajnije podzemne lokacije, uključujući Rimski bunar, barutane i vojne bunkere. beogradispodbeograda.com
- Tašmajdanske pećine: Misteriozne pećine koje su služile različitim svrhama kroz istoriju, od skloništa do skladišta.
Spoj legende i stvarnosti
Iako ne postoje konkretni dokazi da su Nemanjići koristili podzemne prolaze ispod Kalemegdana, beogradsko podzemlje je bogato strukturama iz različitih istorijskih perioda. Ove građevine svedoče o strateškom značaju Beograda kroz vekove i pružaju fascinantan uvid u njegovu slojevitu prošlost.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)