U nedelju pred početak Velikog posta, širom Srbije još uvek se čuje drevni pozdrav: „Praštaj, da ti bude oprošteno.“ To je Pročka – dan kada se ljudi mire, brišu uvrede i otvaraju srca za mir.
Poreklo običaja
Pročka, poznata i kao Nedelja praštanja, obeležava se u pravoslavnoj tradiciji poslednje nedelje pred Veliki post. Korene vuče iz ranohrišćanskog perioda, kada su se vernici uoči posta međusobno mirili kako bi post započeli „čista srca“. Običaj je vekovima ukorenjen u srpskim selima i gradovima, prelazeći iz crkvenih zidova u svakodnevni život ljudi.
Kako izgleda Pročka u praksi
Možda vas zanima:
LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:
LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:
LAZARICE, KOLEDARKE, ŽENSKI BOŽIĆ Domaćin prilikom mešenja česnice obavezno pokriva glavu ženskom maramom, a naučnici objašnjavaju zašto
U srpskoj tradiciji često možemo videti ženska imena običaja, kao što su lazarice, koledarke, čak i ženski Božić. To najbolje odražava strukturu društva u kojoj su se ovi običaji kroz istoriju razvijali, i kasnije održavali.
Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Na Pročku se posle liturgije u crkvi vernici obraćaju jedni drugima rečima: „Praštaj“ ili „Oprosti mi“, a odgovara se: „Bog da prosti“ ili „Bog da oprosti i meni i tebi“. Taj gest ne podrazumeva samo oproštaj za velike nesuglasice, već i za male, svakodnevne sitnice koje opterećuju odnose.
Shutterstock
Običaji i simbolika
U mnogim krajevima Srbije, posebno u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, Pročka se obeležava i zajedničkim ručkom ili posetama rodbini. Na trpezi se neretko nađu jela od mleka, jaja i sira – poslednji put pre početka posta. Deca u nekim mestima obilaze komšije, izvode kratke igre ili pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili suvo voće.
Poruka Pročke
Iako se danas u ubrzanom životu ovaj običaj ređe obeležava u punom obliku, njegova poruka ostaje snažna i bezvremena – nema istinskog mira bez praštanja. Pročka podseća da je praštanje čin snage, a ne slabosti, i da su ljudski odnosi važniji od uvreda koje ih mogu pomutiti.
Pročka danas
U urbanim sredinama, običaj se prilagodio – prijatelji i članovi porodice se podsete telefonom ili porukom, ali suština ostaje ista. U nekim parohijama sveštenici podsećaju vernike na značaj dana i pozivaju ih da se pomire sa svima, kako bi Veliki post započeli u miru.
KAKO SE PRAVILNO PRENOSI KRSNA SLAVA: Kod jedne stvari svi greše - evo šta kaže crkva
Kada se prenosi krsna slava sa oca na sina, mnogi prave grešku, a evo kako se to radi ispravno i po pravilima pravoslavlja.
PREDVIĐANJA TESLE: Kako je naučnik video svet 2100. godine
Velika vizija budućnosti!
SLAVIMO SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG: Jedan je od najučenijih svetitelja, a ovo treba uraditi za blagostanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 26. novembra obeležavaju praznik posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Komentari(0)