Viminacijum ispod zemlje: Tajanstvene katakombe rimskog grada kod Požarevca kriju fascinantne priče
Zavirite u podzemni svet jednog od najvećih rimskih gradova na Balkanu i otkrijte šta su arheolozi pronašli duboko ispod zemlje
Viminacijum, nekadašnji veliki rimski grad smešten nedaleko od današnjeg Požarevca, predstavlja jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Srbiji. Iako je površina ovog grada dobro istražena, malo ko zna da se ispod zemlje kriju fascinantne katakombe, grobnice i tajanstveni hodnici. Šta se zapravo nalazi u tim skrivenim prolazima ispod Viminacijuma i zašto ih je vredno posetiti?
Katakombe pune misterija
Katakombe Viminacijuma predstavljaju pravi podzemni lavirint koji datira još iz perioda Rimskog carstva. Korišćene su kao grobnice, ali i za verske ceremonije koje su se odvijale daleko od očiju javnosti. Ovi podzemni tuneli danas privlače istraživače i turiste koji žele da osete duh antičkog vremena.
Možda vas zanima:
NAJVEĆE OSTRVO U SRBIJI Mesto u kome bi se mogao snimiti film o Robinzonu Krusou
Jedino naseljeno ostrvo u Srbiji, gde su svi stanovnici u nekom rodu, a kriminala skoro nema.
Viminacijum: Rimski grad u srcu Srbije i tajne koje još uvek otkriva
Jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srbiji krije fascinantne priče o životu Rimljana na Balkanu. Od impozantnog amfiteatra do podzemnih grobnica sa freskama, Viminacijum nudi jedinstven pogled u antičku istoriju.
Možda vas zanima:
NAJVEĆE OSTRVO U SRBIJI Mesto u kome bi se mogao snimiti film o Robinzonu Krusou
Jedino naseljeno ostrvo u Srbiji, gde su svi stanovnici u nekom rodu, a kriminala skoro nema.
Viminacijum: Rimski grad u srcu Srbije i tajne koje još uvek otkriva
Jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srbiji krije fascinantne priče o životu Rimljana na Balkanu. Od impozantnog amfiteatra do podzemnih grobnica sa freskama, Viminacijum nudi jedinstven pogled u antičku istoriju.
Možda vas zanima:
NAJVEĆE OSTRVO U SRBIJI Mesto u kome bi se mogao snimiti film o Robinzonu Krusou
Jedino naseljeno ostrvo u Srbiji, gde su svi stanovnici u nekom rodu, a kriminala skoro nema.
Viminacijum: Rimski grad u srcu Srbije i tajne koje još uvek otkriva
Jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srbiji krije fascinantne priče o životu Rimljana na Balkanu. Od impozantnog amfiteatra do podzemnih grobnica sa freskama, Viminacijum nudi jedinstven pogled u antičku istoriju.
Otkrića koja menjaju istoriju
Tokom brojnih istraživanja katakombi, arheolozi su pronašli ostatke fresaka, keramike, novčiće, ali i ostatke samih stanovnika Viminacijuma. Posebno značajna bila su otkrića dobro očuvanih zidnih slika koje pružaju dragocen uvid u svakodnevni život, običaje i verovanja ljudi tog vremena.
Shutterstock
Tajni prolazi i skriveni rituali
Jedna od najintrigantnijih teorija jeste da su katakombe korišćene za tajne verske obrede, možda čak i rano hrišćanske rituale koji su bili zabranjeni u Rimskom carstvu. Ovi prolazi, skriveni duboko ispod zemlje, mogli su biti savršeno mesto za praktikovanje zabranjenih običaja daleko od očiju rimskih vlasti.
Kako izgledaju katakombe danas?
Danas su katakombe Viminacijuma delimično restaurirane i dostupne posetiocima, uz stručno vođstvo arheologa i kustosa. Posetioci mogu prošetati ovim tajanstvenim prostorima i uživati u jedinstvenom doživljaju povratka u davno prošla vremena.
Kako doći do Viminacijuma?
Viminacijum se nalazi na oko 100 kilometara od Beograda i lako je dostupan automobilom ili organizovanim turama iz većih gradova. Ovaj arheološki lokalitet otvoren je za posete tokom cele godine, a podzemne ture posebno su popularne zbog misteriozne atmosfere i zanimljivih priča koje ih prate.
Doživite putovanje kroz vreme i otkrijte fascinantne tajne katakombi Viminacijuma, skrivenog blaga rimske istorije Srbije.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)