Očuvanjem kosovskog veza čuva se i tradicija srpskog naroda.

Najlepši primeri srpske srednjovekovne umetnosti su definitivno stari primeri i šare kosovskog veza. Iako je veliki deo nekadašnjih vezova izgubljen, ono što je sačuvano nikada ne prestaje da očarava posmatrača.
Kosovski vez je veština, nastao je u srednjem veku na Kosovu ali se vremenom proširio na gradove u centralnoj Srbiji. U vreme nastanka bio je veoma zastupljen na srpskom dvoru. Vezom su se bavile sve žene koje su živele na dvoru a dovođene su i devojčice bez roditelja i obučavane za profesionalne vezilje. One su radile vez na odeći i predmetima koje su vladari poklanjali predstavnicima drugih država.

putemniti.com
Na takanini su bili prikazani srpski srednjovekovni motivi i krasi, a svaki je imao različito značenje. Iako su se vezilje trudile da sačuvaju stare motive nepromenjenim, vremenom su se širenjem zanata izrađivanja vezova širom Srbije menjali stari i unosili novi motivi.
Njapoznatiji i najlepši sačuvani primer kosovskog veza iz srednjeg veka je izvezena „Pohvala knezu Lazaru“. Autor ovog veza je monahinja Jefimija, koja je pre zamonašenja bila žena despota Uglješe. Na crvenoj svili zlatnim i srebrnim nitima izvezla je tekst kojim se obraća knezu Lazaru da spase srpski narod.
Danas se „Pohvala knezu Lazaru“ nalazi u Muzeju SPC, a drugi primeri kosovskog veza u Etnografskom muzeju. Kosovski vez se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Printscreen wikipedia

Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka
Nitima prošlosti do savremenosti: Kako dragačevski vez čuva duh predaka

Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede

Običaj "kupanja u zvezdanoj vodi" kod vračarskih porodica – ritual zaboravljenog beogradskog predgrađa
Noć uoči Petrovdana, žene na Vračaru su hvatale zvezde u vodu – da bi se zaštitile, izlečile i trudne ostale

Jedini aktivni gaj oraha starih više od 300 godina u okolini Kosjerića
Gde vreme stoji, a orasi rađaju: Vekovni gaj na obroncima Divčibara koji i dalje daje plodove
ODRASTAO U OKUPIRANOM BEOGRADU, PA MU SE PREKO NOĆI SVE PROMENILO: Ovo je bio život jedinog Srbina koji je dobio Pulicera!
Jedini Srbin koji je dobio Pulicerovu nagradu za poeziju bio je čuveni Čarls Dušan Simić, koji je preminuo u svom domu u Nju Hempširu u SAD-u. Tužnu vest je na društvenim mrežama postavio njegov prijatelj, književnik i književni kritičar, te profesor na univerzitetu Tomislav Longinović.
Komentari(0)