Očuvanjem kosovskog veza čuva se i tradicija srpskog naroda.
Najlepši primeri srpske srednjovekovne umetnosti su definitivno stari primeri i šare kosovskog veza. Iako je veliki deo nekadašnjih vezova izgubljen, ono što je sačuvano nikada ne prestaje da očarava posmatrača.
Kosovski vez je veština, nastao je u srednjem veku na Kosovu ali se vremenom proširio na gradove u centralnoj Srbiji. U vreme nastanka bio je veoma zastupljen na srpskom dvoru. Vezom su se bavile sve žene koje su živele na dvoru a dovođene su i devojčice bez roditelja i obučavane za profesionalne vezilje. One su radile vez na odeći i predmetima koje su vladari poklanjali predstavnicima drugih država.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
putemniti.com
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
ZANAT STAR VIŠE VEKOVA Veština koju su savladale naše kujundžije krajem 19. veka
Svoj vrhunac umetnička izrada nakita od je doživela u vreme kralja Milutina.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Na takanini su bili prikazani srpski srednjovekovni motivi i krasi, a svaki je imao različito značenje. Iako su se vezilje trudile da sačuvaju stare motive nepromenjenim, vremenom su se širenjem zanata izrađivanja vezova širom Srbije menjali stari i unosili novi motivi.
Njapoznatiji i najlepši sačuvani primer kosovskog veza iz srednjeg veka je izvezena „Pohvala knezu Lazaru“. Autor ovog veza je monahinja Jefimija, koja je pre zamonašenja bila žena despota Uglješe. Na crvenoj svili zlatnim i srebrnim nitima izvezla je tekst kojim se obraća knezu Lazaru da spase srpski narod.
Danas se „Pohvala knezu Lazaru“ nalazi u Muzeju SPC, a drugi primeri kosovskog veza u Etnografskom muzeju. Kosovski vez se nalazi na listi Nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Printscreen wikipedia
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
LEGENDA KOJA SE KRIJE IZA BILJKE BOŽIĆNA ZVEZDA: Nosi prelepu simboliku, a daruje se posebnim osobama
Božićnu zvezdu je lako uočiti zbog njenih prelepih crvenih cvetova, a uz nju se vezuje stara legenda.
Ako čuvate ovo cveće, navući ćete BEDU i BOLEST! Kad čujete verovanje, jeza će vam proći kroz kosti
Kako nesreću unosimo u kuću, a da toga nismo ni svesni
Razgovor Vladete Jerotića i Miloša Crnjanskog o ženama i zdravlju: Pisac je imao samo jedan savet za akademika!
Čuveni doktor zapisao je u dnevnik dva susreta sa poznatim piscem
Komentari(0)