NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Visoko razvijen, stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda, posebno na ženskim košuljama, a kao svedena varijanta, između dva rata javlja se u gradovima na tekstilnim predmetima pokućstva. Kombinacija platna korišćenog za izradu košulja (najčešće konopljano, ali i laneno, polupamučno i pamučno), dominantna crvena boja veza izvedena uz korišćenje različitih materijala (vuna, metalna nit, žuta ili bela srma, šljokice), korišćene tehnike i nazivi za odevne elemente, stvaraju spoj koji je rezultat, ali i refleksija srpskog, vizantijskog, romanskog i istočnohrišćanskog kulturnog kruga.
Kosovski vez spada u domen znanja i veština vezenih za tradicionalne zanate i predstavalja tradicionalni način ukrašavanja odeće srpskog naroda na Kosovu, kao i tekstilnog pokućstva i savremene ženske odeće u gradovima centralne Srbije i Vojvodine.
Možda vas zanima:
POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.
BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:
POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.
BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:
POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.
BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Jednu od prvih i uglednih škola kosovskog veza na srpskom vladarskom dvoru držala je žena Uroša Prvog, kraljica Jelena Anžujska, majka potonjih vladara Dragutina i Milutina. Polaznice ove škole bile su mlade žene i devojke iz srpskih vlastelinskih porodica. Pored umetničkog veza tu su se upoznavale i sa drugim umetničkim veštinama i učile manire lepog ponašanja.
Kraljica Simonida, žena srpskog kralja Milutina, iako veoma mlada, takođe je držala na svome dvoru školu umetničkog kosovskog veza. U srednjovekovnoj Srbiji to je bila privilegija vlastelinskih žena i kćeri, s obzirom na to da su i materijali kojima se vezlo i na kojima se vezlo bili skupi, uveženi iz dalekih, često prekomorskih zemalja. One su ipak morale biti i nadarene za ovakvu vrstu rada, te su pored poznatih motiva unosile u svoju umetnost i deo svoje duše i mašte.
Osim na dvorovima kosovski vez je negovan i u mnogim manastirima. Monahinja Jefimija, pesnikinja i umetnica kosovskog veza ostavila je pokolenjima svedočanstva svog raskošnog talenta u vidu vezenog pokrova za mošti svetog Kneza Lazara i stihove Pohvale knezu Lazaru.
Posle Kosovskog boja na vezenim predmetima unose se i neki novi ornamenti. To je, pre svega kosovski božur, koji se kao simbol kosovskog stradanja.
Danas kosovski vez zauzima prestižno mesto na listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije. Zahvaljujući novoosnovanim udruženjima koja neguju ovu lepu veštinu – umetnost, kosovski vez zadovoljava i važan kriterijum održivosti.
Slavimo Lazarevu subotu! Praznik kome se deca posebno raduju: Na Vrbicu obavezno ispoštujte ove običaje
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
PRAVO BLAGO KOJE TREBA POSETITI Jedinstvena crkva brvnara krije NEPROCENJIVE ruske IKONE, a nalazi se ovde
- Prvobitan krov brvnare je sačuvan, samo je preko šindre dodat lim. Prorezi na hramu, puškarnice pokazuju da je postojao način da se od turske vojske na vreme odbrani i tada su u hramu ostajali nahrabriji Srbi koji su svojim životima branili veru, kaže za RINU jerej Jovan Sekulić, paroh orovički.
OVAKO SE PARTIJALO 60-TIH U BEOGRADU: Bilo je alkohola, onaj ko dođe sa novom pločom je bio heroj! (FOTO)
Ko najbolje razume vašu želju da odete na žurku, izlazite do kasno i zabavljate se sa društvom? Ko je osoba koja najviše voli da sluša dok joj pričate kako je bilo u provodu i uvek vam tutne koji dinar u džep „za piće“? Naravno baka. A da li ste se zapitali zašto je tako?
Danas se slavi SVETI VASILIJE ISPOVEDNIK: Uradite DVE stvari za oprost grehova
Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva danas obeželavaju dan posvećen Prepodobnom Vasiliju Ispovedniku
IGRE PRESTOLA STAROG BEOGRADA: Životna priča Tomanije Obrenović, žene koja je promenila tok istorije!
Kažu da iza svakog uspešnog muškarca stoji jaka žena. Da je tako svedoči i sudbina Jevrema Obrenovića, mlađeg brata kneza Miloša, koji je imao privilegiju da život deli sa gospa Tomanijom. Iako su joj često pripisivali oštrinu i sklonost ka spletkama, u svojoj intimi ova oštroumna žene bila je samo majka koja je svim srcem radila za dobrobit svojih potomaka. A i kako ne bi, imala ih je devetoro.
Komentari(0)