KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.

Gimnaziju je završio u Novom Sadu 1960. godine. Diplomirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.
Bio je član Ateljea 212 od 1968. do 1979. godine, kada je prešao u slobodne umetnike. Najviše je igrao u Ateljeu 212 i Narodnom pozorištu. Mala scena Ateljea 212 danas se, njemu u čast, zove „Scena Petar Kralj“.
Bio je oženjen bivšom balerinom Sonjom Divac, a u prvom braku sa glumicom Ljiljanom Gazdić mu se 1973. godine rodila kćerka Milica, danas uspešna rediteljka.
Možda vas zanima:

POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.

BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:

POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.

BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:

POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.

BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Preminuo je 10. novembra 2011. u Beogradu posle duge i teške bolesti, u 70. godini života. Sahranjen je 14. novembra u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju, opelo je služio Radovan Bigović.
Živeo je u „Mileševskoj“ 38 u Beogradu, ispred kuće je 4. aprila 2014. postavljeno spomen obeležje.
Nagrade
Nosilac je brojnih priznanja, kao i četiri nagrade za životno delo:
1994 — Nagrada „Miloš Žutić“;
1994 — Statueta „Joakim Vujić“;
1996 — „Dobričin prsten“ za životno delo;
2006 — Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo;
2010 — „Zlatni ćuran“ za životno delo;
2010 — „Sterijino pozorje“ za životno delo.
Izvor: vikipedija

Ovo žensko ime se danas ne daje devojčicama: Palo je u zaborav, nećete ga nigde čuti
Posmatrano zajedno sa imenima koja vode poreklo iz latinskog jezika, ovde osnova "vita" znači "život"

Ova molitva Presvetoj Bogorodici se izgovara nedeljom! Veruje se da reči donose mir, sreću i blagostanje!
Jake reči molitve Presvetoj Bogorodici nedeljom

MISTERIOZNI KAMENI KRSTOVI ISTOČNE SRBIJE: Zašto su se nekada podizali bez imena pokojnika?
Širom istočne Srbije, naročito u oblastima oko Timoka, Negotina i Zaječara, i danas se mogu videti neobični kameni krstovi bez natpisa, imena ili godina. Za razliku od tipičnih nadgrobnih spomenika, ovi krstovi nisu vezani za konkretne ljude, već predstavljaju deo starog običaja za koji mnogi veruju da potiče još iz predhrišćanskog perioda.

TAJNA PRVOG OTISKA "GORSKOG VIJENCA": Kako je Njegoševo delo skriveno i spaseno od cenzure?
"Gorski vijenac", epsko delo Petra II Petrovića Njegoša, danas je jedan od simbola srpske i crnogorske kulture, ali malo je poznato koliko je dramatična bila njegova štamparska istorija. Prvo izdanje ovog slavnog dela, objavljeno 1847. godine u Beču, štampano je pod izuzetno teškim uslovima i uz veliku tajnost, kako bi se sačuvalo od stroge austrougarske cenzure.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Komentari(0)