KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)

Jelena Vamović

22:30

Kultura 0

Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Printscreen/Instagram

Gimnaziju je završio u Novom Sadu 1960. godine. Diplomirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Bio je član Ateljea 212 od 1968. do 1979. godine, kada je prešao u slobodne umetnike. Najviše je igrao u Ateljeu 212 i Narodnom pozorištu. Mala scena Ateljea 212 danas se, njemu u čast, zove „Scena Petar Kralj“.

Bio je oženjen bivšom balerinom Sonjom Divac, a u prvom braku sa glumicom Ljiljanom Gazdić mu se 1973. godine rodila kćerka Milica, danas uspešna rediteljka.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Preminuo je 10. novembra 2011. u Beogradu posle duge i teške bolesti, u 70. godini života. Sahranjen je 14. novembra u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju, opelo je služio Radovan Bigović.

Živeo je u „Mileševskoj“ 38 u Beogradu, ispred kuće je 4. aprila 2014. postavljeno spomen obeležje.


Nagrade


Nosilac je brojnih priznanja, kao i četiri nagrade za životno delo:


1994 — Nagrada „Miloš Žutić“;
1994 — Statueta „Joakim Vujić“;
1996 — „Dobričin prsten“ za životno delo;
2006 — Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo;
2010 — „Zlatni ćuran“ za životno delo;
2010 — „Sterijino pozorje“ za životno delo.

Izvor: vikipedija

radijator

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?

Kultura

12:00

17 maj, 2025

U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.

Komentari(0)

Loading