Pepeo i mast: Zaboravljen melem koji su pravile žene za opekotine i ujede tokom leta
Na selu se ranije nije trčalo u apoteku zbog svakog ujeda ili opekotine. Melem od drvenog pepela i svinjske masti bio je prva pomoć u mnogim domaćinstvima, posebno u julu i avgustu.

Danas bismo ovakav lek nazvali kućnim ili „alternativnim“, ali nekada je bio uobičajen deo seoske svakodnevice. Pepeo i svinjska mast mešali su se u glinenu činiju i koristili kao prva pomoć za ujede, opekotine, ogrebotine i žuljeve. Ovaj jednostavan narodni melem, zaboravljen u eri savremenih preparata, bio je lek koji se pravio odmah, bez čekanja i bez troška. A mnogi i danas tvrde – delovao je.
Kako se pripremao melem
Recept je bio jednostavan: domaća svinjska mast i fini pepeo iz ognjišta, po mogućstvu od bukovog drveta. Mast se mešala s pepelom u razmeri „koliko primi da ne curi“, dok ne nastane gusta, siva pasta. Čuvala se na hladnom, a najčešće se pravila sveža, kad zatreba. Nanosila se u tankom sloju, direktno na kožu, bez gaze.
Za šta se koristio
Možda vas zanima:

Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.

Zašto se pepeo sa ognjišta čuvao u tikvi: Tajni običaj iz Homolja za zaštitu kuće od zla
Na obroncima Homoljskih planina, žene su vekovima uzimale šaku pepela iz ognjišta i čuvale ga u tikvi skrivenoj u kući – da bi sačuvale mir, zdravlje i sreću doma.
Možda vas zanima:

Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.

Zašto se pepeo sa ognjišta čuvao u tikvi: Tajni običaj iz Homolja za zaštitu kuće od zla
Na obroncima Homoljskih planina, žene su vekovima uzimale šaku pepela iz ognjišta i čuvale ga u tikvi skrivenoj u kući – da bi sačuvale mir, zdravlje i sreću doma.
Možda vas zanima:

Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.

Zašto se pepeo sa ognjišta čuvao u tikvi: Tajni običaj iz Homolja za zaštitu kuće od zla
Na obroncima Homoljskih planina, žene su vekovima uzimale šaku pepela iz ognjišta i čuvale ga u tikvi skrivenoj u kući – da bi sačuvale mir, zdravlje i sreću doma.
Možda vas zanima:

Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.

Zašto se pepeo sa ognjišta čuvao u tikvi: Tajni običaj iz Homolja za zaštitu kuće od zla
Na obroncima Homoljskih planina, žene su vekovima uzimale šaku pepela iz ognjišta i čuvale ga u tikvi skrivenoj u kući – da bi sačuvale mir, zdravlje i sreću doma.
Zašto se verovalo da pomaže
Pepeo se u narodnoj simbolici smatrao čistom materijom, „ostankom vatre bez plamena“. Bio je znak kraja, ali i zaštite. Nije se unosio u kuću bez razloga, a kada bi se koristio na koži – to je bio znak da se telo smiruje. Mast je davala toplotu, pepeo ravnotežu – zajedno su činili ono što se danas zove balans.
Ima li ga još danas?
Retko. Ponegde starije žene i dalje znaju da ga naprave, najčešće za sebe ili unuke kad se zapeku na šporetu. U nekim krajevima koristi se slično – ali pod drugim imenima. A možda je vreme da se ovaj jednostavni recept vrati. Ne kao zamena za medicinu – već kao podsetnik da su nekada žene znale da reše stvari iz špajza, a ne iz apoteke.

TRI NAJVEĆE MISTERIJE NA ZIDOVIMA SRPSKIH MANASTIRA! Čudne freske - Od ćelavog Isusa do psoglavog sveca (FOTO)
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav…

NISU MU DALI DA JE VOLI, DOŽIVEO JE JEZIVU SMRT U 29-OJ ŽELJAN NJE: Udali je za drugog, pa i ona doživela GORKU SUDBINU
Jedna od najznačajnijih pesnika romantizma bio je čuveni Branko Radičević, a iako je živeo svega 29 godina, uspeo je iz sebe da ostavi večna dela.

"Beži, ide narodna milicija": Mladi Čačanin Ilija oživeo plavog stojadina iz Žikine dinastije, imao je i poseban razlog za to
U vreme kada su red i mir na ulicama čuvali pripadnici Narodne milicije, a drumovima krstarili prepoznatljivi plavi „stojadini”, svakodnevica je bila znatno drugačija. Upravo tu atmosferu prošlog vremena odlučio je da oživi Ilija Ječmenica, elektroinženjer iz Čačka, koji je potpuno restaurirao jedno ovakvo vozilo, uz zapanjujuću posvećenost detaljima.


OVA SRPSKA IMENA DONOSE SREĆU: Ne zna se koje ima moćnije značenje
Klasična su, prelepa i ne zna se koje ima moćnije značenje
Komentari(0)