Pepeo i mast: Zaboravljen melem koji su pravile žene za opekotine i ujede tokom leta
Na selu se ranije nije trčalo u apoteku zbog svakog ujeda ili opekotine. Melem od drvenog pepela i svinjske masti bio je prva pomoć u mnogim domaćinstvima, posebno u julu i avgustu.
Danas bismo ovakav lek nazvali kućnim ili „alternativnim“, ali nekada je bio uobičajen deo seoske svakodnevice. Pepeo i svinjska mast mešali su se u glinenu činiju i koristili kao prva pomoć za ujede, opekotine, ogrebotine i žuljeve. Ovaj jednostavan narodni melem, zaboravljen u eri savremenih preparata, bio je lek koji se pravio odmah, bez čekanja i bez troška. A mnogi i danas tvrde – delovao je.
Kako se pripremao melem
Recept je bio jednostavan: domaća svinjska mast i fini pepeo iz ognjišta, po mogućstvu od bukovog drveta. Mast se mešala s pepelom u razmeri „koliko primi da ne curi“, dok ne nastane gusta, siva pasta. Čuvala se na hladnom, a najčešće se pravila sveža, kad zatreba. Nanosila se u tankom sloju, direktno na kožu, bez gaze.
Za šta se koristio
Možda vas zanima:
TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.
Možda vas zanima:
TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.
Možda vas zanima:
TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.
Možda vas zanima:
TAJNI RECEPT MANASTIRSKIH MELEMA: Kako su srpski monasi čuvali znanje o lekovitim biljkama?
U srpskim manastirima vekovima su se čuvali recepti za lekovite meleme napravljene od raznih biljaka. Monasi su posedovali duboko znanje o lekovitosti bilja, a njihove recepture bile su strogo čuvane tajne, koje su prenošene samo od odabranih starijih monaha na mlađe.
Trag u pepelu: Zašto su žene gledale u ognjište da otkriju ko je „ostavio reč bez glasa“
U narodnom predanju, ognjište nije bilo samo mesto kuvanja i toplote. Ako bi se ujutru u pepelu pojavio trag koji ne pripada nikome iz kuće, verovalo se da je neko došao noću – tiho, bez tela, ali sa porukom.
Zašto se verovalo da pomaže
Pepeo se u narodnoj simbolici smatrao čistom materijom, „ostankom vatre bez plamena“. Bio je znak kraja, ali i zaštite. Nije se unosio u kuću bez razloga, a kada bi se koristio na koži – to je bio znak da se telo smiruje. Mast je davala toplotu, pepeo ravnotežu – zajedno su činili ono što se danas zove balans.
Ima li ga još danas?
Retko. Ponegde starije žene i dalje znaju da ga naprave, najčešće za sebe ili unuke kad se zapeku na šporetu. U nekim krajevima koristi se slično – ali pod drugim imenima. A možda je vreme da se ovaj jednostavni recept vrati. Ne kao zamena za medicinu – već kao podsetnik da su nekada žene znale da reše stvari iz špajza, a ne iz apoteke.
„Šta ti je na umu, to ti je i na drumu“ – zašto Srbi veruju da se misao pretvara u stvarnost
Narod veruje da ono što misliš – ide ispred tebe. Misao nije samo unutrašnji svet, već početak svega što ti se može desiti
Zašto se čaša nikada ne ostavlja prazna na stolu: Stari običaj koji danas retko ko poštuje
U domaćinskoj kući prazna čaša na stolu nije znak da si popio – već da si ostavio prazninu. Stari su verovali da se sa trpeze ne ustaje dok sve ne bude puno: tanjir, srce i reč
Zašto se u Srbiji ne pozajmljuje ništa pred praznik: Iz kuće ne ide ni kašika bez reči
Uoči slave, zadušnica ili velikog praznika, domaćini paze da iz kuće ne izađe ni sitnica. Ne zato što su tvrdi, već zato što veruju da svaka stvar nosi deo kućnog mira
"DA LI U CRKVU MORAM U SUKNJI" Iguman manastira Fenek objasnio pravila oblačenja, ali i kako se celiva ikona! Polemika oko marame
Srbija je poznata po velikom broju pravoslavnih svetinja.
Crkva odbija venčanje kad je razlika u godinama ovolika: Pravilo koje šokira mnoge, evo kako to objašnjavaju
Mnogi parovi ne znaju da crkva ima pravilo o razlici u godinama između mladenaca. Saznajte kolika razlika je dozvoljena i zašto sveštenici odbijaju venčanje.
Komentari(0)