SVEŠTENIK OBJASNIO ZAŠTO JE GREH PALITI MAŠINU ZA VEŠ NA CRVENO SLOVO: Malo ko je znao da se radi O OVAKVOJ ISTINI

Teodora Tojagić

16:00

Kultura 0

Na najvažnije dane pravoslavlja u kalendaru, crveno slovo, ne radi se, a novije tehnologije mogu da unesu zabunu: vrti veš-mašina, a ne mi, ni ne preznojiš se ako uključiš usisivača robota.

Veš mašina
Shutterstock

– Možda radi mašina, ali mi smo inicijatori – objašnjava jezgrovito protojerej Aleksandar Sredojević dodajući da je Bog uvek prisutan.

Stoga, nije u pitanju puko odmaranje ruku, već i vreme posvećeno Bogu i molitvi. Pojašnjava to i kroz primer večite problematike eutanazije i preuzimanja odnosno svaljivanja odgovornosti:

– Prijatelj je doveo doktoru bolesnu majku i kaže mu: “Daj joj neki lek da prekrati patnje”. Lekar mu odgovara: “Ja ću da spremim, ali ti da ga daš svojom rukom”.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Prijatelj je u tom momentu odustao.

– Ne treba raditi fizičke poslove. Na svetog proroka Jovana ili Nikolu, na primer, ne treba fizički na zemlji delati, nego za dušu. Pohoditi hramove, kapele, a takođe, posebno kada su postovi, ali i van postova, dobra dela činiti. Naročito za napuštene, zaboravljene i ugrožene. Poželjno je kada je crveno slovo da se ne uključuje veš-mašina, ne čisti stan, ne oru njive, ne seju. Taj dan treba posvetiti duši svojoj. Sedmi dan posvetiti Bogu svome. To je veoma važno i opominje nas na prolaznost, iz zemljaskog u nebeski svet – napominje otac Sredojević.

Kuvanje i pranje sudova je dozvoljeno. Postoje neodložni poslovi, a bitni su i motivi čoveka.

– Ne treba raditi uobičajene poslove u njivi. Ali, ako poljoprivrednici žanju da ne naiđe gradonosni oblak, mogu to da čine u Ime Božije. Kada se -završi, odu u manastire, pa deo tog prihoda daju sirotinji kao znak zahvalnosti Bogu i blagorodnosti. Postoji i razlika u radu: kriminalca koji pokrade poštenog čoveka, uzme tašnu i novčanik i lekara koji operiše nekog i na crveno slovo i spasi mu život. Važna je vrsta posla, da li se pomaže i dobro čini – kaže otac Sredojević.

On naglašava da nije problem u neradu nekog naroda nego u blagorodnosti:

– Ako 11 ljudi dođe da se moli za oporavak voljene osobe u bolnici, samo deseti dođe da se zahvali. I duhovno treba da se izleči, ne samo fizički, što je potrebno danas narodu koji je mnogo muka prošao.

Ovakav vid ima i duboko istorijsko i egzistencijalno značenje za pravoslavni srpski narod.

– Crveno slovo jeste znak poštovanja crvene Hristove krvi, ona je boja trijumfa pobede dobra nad zlom, istine nad neistinom, hrišćanstva nad paganstvom… Ono nas opominje kao crveno svetlo na semaforu. Tim danima posebno se proslavlja vaskrs Hrista, ali i ostali svetitelji, veoma zaslužni za pravoslavnu veru. Pravoslavlje je vekovima unazad Srbima koji su bili pod vlašću drugih naroda pomoglo da očuvaju svoj identitet. Da nisu Sveti Sava, Brankovići, Petrovići, pa Karađorđevići čuvali našu veru, nas ne bi bilo – navodi otac Sredojević.

(Telegraf)

Rahela Ferari

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela

Kultura

10:00

15 septembar, 2025

Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Hajduk Veljko

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“

Kultura

17:00

14 septembar, 2025

Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading