Na ovom mestu sahranjen je kosovski junak: Pavle Orlović povlačeći se iz boja izdahnuo u ivanjičkom selu Osonica, pronađena nadgrobna ploča iz 14. veka
Kada se srpska vojska pre skoro sedam vekova povlačila sa boja na Kosovu, na brdu iznad Ivanjice carica Milica napravila je prihvatnu bolnicu gde su se leliči ranjenici. Poznato je i da je tu sahranjen i njen brat Boško Jugović, a na tom mestu posađeno je devet hrastova u čast devetorice braće Jugovića.
Na samo desetak kilometara dalje u selu Osonica još jedan kosovski junak dočekao je svoju smrt. Prema predanju koje se sa kolena na koleno prenosi u ovom kraju Pavle Orlović bitku za život izgubio je upravo u tom ivanjičkom selu, gde je i sahranjen.
- Ono što je poznato da je Pavle komandovao jednim delom Lazareve vojske na Kosovu polju i da je u toj bici ranjen, a onda se sa ostatkom preživele vojske i ratnika povlačio ovim krajem i po predanju umro je na ovom mestu, a na njegovom grobu prvo je izgrađena crkva brvnara. Prilikom posete arheologa iz Beograda na ovoj lokaciji pronađena je nadgrobna ploča iz 14. veka koja potvrđuje legende o tome da je kosovski junak ovde sahranjen“, izjavio je za RINU Milanko Bošković, turizmolog poreklom upravo iz sela Osonica.
Sedamdesetih godina prošlog veka na mestu gde se nalazila crkva brvnara izgrađena je nova crkva posvećena Svetom Arhangelu Gavrilu. Građevina je od fasadne cigle, što je jako retka pojava, a i danas je ta bogomolja duhovni svetionik meštana tog kraja.
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Rina
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:
Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.
Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
- Kad je crkva građena, prema priči meštana, otkopane su mošti nekog muškarca krupnije građe i pretpostvalja se da su to psomrtni ostaci upravo Pavla Orlovića. Prema pričama ljudi koji su tada učestvovali u izgradnji mošti su položene ispod oltara ovdašnje crkve“, rekao je Milanko.
O samom Pavlu Orloviću ne zna se mnogo. U istorijskim izvorima o njemu nema podataka. Poznat je kao barjaktar kneza Lazara i kao junak sa poznate slike Uroša Predića „Kosovka devojka“.
Po predanju, njegov otac je bio vojvoda Vuk, zapovednik Orlovog grada, kasnije nazvan Soko grad koji se nalazio u blizini Drine, kod današnje Ljubovije. Vojvodu Vuka u nekim predanjima još nazivaju i vojvoda Orle ili Oro pa su njegove potomke prozvali Orlovići.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)