U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
U narodu se oduvek znalo da ima dana kada se ne sme sve po volji, kada se ne izgovara svaka reč i kada se kućni prag poštuje više nego u obične dane. Takvi su dani od Aranđelovdana (21. novembar) pa sve do Božića (7. januar) – vreme koje je u starim domaćinstvima bilo poznato kao "zimsko smirenje".
To nisu bili dani praznovanja, već pripreme – spoljne i unutrašnje. Zato se u tom periodu u kući nije udarao sto, nije se grubo govorilo, a najvažnije – gost koji dođe se nikad ne odbija.
„Od Aranđela do Božića – govori se tiše nego ikad“
Stari su govorili da kako se čovek ponaša u ovom periodu, takva će mu biti godina. Zato su žene pazile da ne razbiju ništa, da se ne razlije voda, da se ne prenoći u ljutnji.
Možda vas zanima:
Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.
NEKI ZA ARANĐELOVDAN SPREMAJU ŽITO, A NEKI NIPOŠTO Evo kako treba i zašto baš tako
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Aranđelovdan, odnosno Sabor svetog Arhangela Mihaila U pitanju je veliki praznik za koji se vezuje veliki broj običaja i verovanja.
Možda vas zanima:
Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.
NEKI ZA ARANĐELOVDAN SPREMAJU ŽITO, A NEKI NIPOŠTO Evo kako treba i zašto baš tako
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Aranđelovdan, odnosno Sabor svetog Arhangela Mihaila U pitanju je veliki praznik za koji se vezuje veliki broj običaja i verovanja.
Možda vas zanima:
Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.
NEKI ZA ARANĐELOVDAN SPREMAJU ŽITO, A NEKI NIPOŠTO Evo kako treba i zašto baš tako
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Aranđelovdan, odnosno Sabor svetog Arhangela Mihaila U pitanju je veliki praznik za koji se vezuje veliki broj običaja i verovanja.
Udaranje po stolu, koje se danas smatra gestom odlučnosti, nekada je značilo uvredu kuće. Verovalo se da onaj ko lupi šakom o sto u slavskim danima – izaziva neslogu među ukućanima, ali i otvara vrata za gubitke u narednoj godini.
Zato se govorilo:
„Ako moraš da kažeš – reci. Ako moraš da uradiš – učini. Ali nemoj da udariš.“
Gosta ne teraš, ni kad ti nije po volji
U ovom periodu, posebno se poštovao svaki gost koji pređe prag. Ako neko naiđe – i najavljen i nenajavljen – morao je biti poslužen, makar hlebom i solju. Ako mu se zatvore vrata, verovalo se da će sreća zimi zaobići kuću.
Čak i kad gost dođe u trenutku umora ili porodične napetosti, ne odbija se. Ne govori se: „Nismo za goste.“ Umesto toga, domaćin se nasmeje, iznese šta ima i kasnije, kad ostane sam, izgovori:
„Ko dođe pred praznik, došao je s razlogom.“
Tiho ognjište i tiha reč
U ovim danima, naročito uveče, vatra se ložila tiše. Domaćini su palili kandilo bez reči, a deca su učena da ne trče kroz kuću, da ne zovu jedno drugo vikom, već da se svetitelj „ne prenese s plamena“.
U selima Pomoravlja i Zvižda, govorilo se da svaka reč u ovo vreme „ima duplo značenje“ – ako izgovoriš ružnu, nećeš je moći povući; ako izgovoriš lepu, pratiće te cele zime.
Post ne samo u jelu, već i u ponašanju
Božićni post, koji počinje 28. novembra, podrazumevao je ne samo uzdržanje od hrane, već i uzdržanje od svake suvišne misli, reči i postupka. Zato se u kući:
– ne vadi stari spor
– ne diže ton na decu
– ne kritikuje bez potrebe
– ne odlazi iz kuće ljut
Sve je imalo svoju meru – jer se verovalo da se duhovni red stvara u kući, ne u crkvi.
Mir u kući donosi mir u praznik
Zato se govorilo:
„Ako se kuća smiri do Božića – Bog će u nju i ući.“
I zato se u ovom periodu ćutalo kad bi se najlakše reklo nešto ružno, i slušalo kad se ništa ne čuje.
Jer ovi dani nisu samo pred praznike – oni su praznik mira pre same svetlosti.
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Komentari(0)