Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
U vremenima kada se jelo ono što se imalo, a ne ono što se poželi, repa je bila kraljica sirotinjskog ručka. Jeftina, izdržljiva, lako se čuva, i – što je najvažnije – greje stomak kad napolju duva s četiri strane.
Posebno u toku posta, kad nije bilo ni masti ni mleka, repa sa belim lukom bila je obrok koji su generacije pamtili. Iako danas gotovo nestala sa trpeza, ona je jedno od onih jela koje vredi vratiti – zbog ukusa, zdravlja i sećanja.
Kad ništa drugo ne ostane – tu je repa
Bela repa, žuta ili crvena – u narodnoj kuhinji svaka je imala svoje mesto. Nije se gajila za pijacu, već za kućnu zimnicu. U trapovima, buretu, kraj krompira i kupusa, čekala je zimu da zablista – skromno, ali sigurno.
Možda vas zanima:
Izaberite vrstu luka prema jelu koje spremate: Uz koju hranu ide beli, a uz koju crni
Gotovo da nema jela u koji se ne stavlja luk, ali nije svejedno koju vrstu koristite jer ova namirnica daje obrocima posebnu aromu.
Kuvana prebranac čorba za zimu: Recept iz starog konaka koji greje bolje od peći
Nije klasičan prebranac, nije ni pasulj čorba – ovo jelo se kuvalo u zemljanom loncu, sa lukom, mašću i suvim šljivama, da ogreje i kad napolju vetar urla
Možda vas zanima:
Izaberite vrstu luka prema jelu koje spremate: Uz koju hranu ide beli, a uz koju crni
Gotovo da nema jela u koji se ne stavlja luk, ali nije svejedno koju vrstu koristite jer ova namirnica daje obrocima posebnu aromu.
Kuvana prebranac čorba za zimu: Recept iz starog konaka koji greje bolje od peći
Nije klasičan prebranac, nije ni pasulj čorba – ovo jelo se kuvalo u zemljanom loncu, sa lukom, mašću i suvim šljivama, da ogreje i kad napolju vetar urla
Možda vas zanima:
Izaberite vrstu luka prema jelu koje spremate: Uz koju hranu ide beli, a uz koju crni
Gotovo da nema jela u koji se ne stavlja luk, ali nije svejedno koju vrstu koristite jer ova namirnica daje obrocima posebnu aromu.
Kuvana prebranac čorba za zimu: Recept iz starog konaka koji greje bolje od peći
Nije klasičan prebranac, nije ni pasulj čorba – ovo jelo se kuvalo u zemljanom loncu, sa lukom, mašću i suvim šljivama, da ogreje i kad napolju vetar urla
Domaćice su je spremale u vodi, s malo soli i belog luka, i jelo se uz hleb, proju ili turšiju, bez mesa, ali s puno ukusa.
Sastojci (za 4 osobe)
-
3–4 veće bele repe
-
3–4 čena belog luka
-
malo ulja (ili kašika posne masti)
-
so po ukusu
-
voda
Opcionalno: malo sirćeta ili soka od turšije, ako volite kiselije
Priprema
Repa se oljušti i seče na kolutove ili kocke.
U loncu se kuva u vodi s malo soli dok ne omekša (15–20 minuta).
U drugom tiganju, na malo ulja, proprži se sitno seckan beli luk dok zamiriše (ne da porumeni).
Kuvana repa se procedi i prelije lukom sa uljem. Sve se zajedno krčka još 5 minuta.
Po želji se doda kašičica sirćeta, ili se jelo pospe tucanom paprikom.
Kako se jelo
Najčešće toplo, odmah s ognjišta, ali je domaćice nisu sklanjale ni kad se ohladi. Repa je „bolja kad prenoći“, govorile su, i služile je sledećeg dana uz hleb natopljen sopstvenim sokom.
U postu je išla uz kiseli kupus, pečeni krompir ili pasulj bez zaprške, a van posta – ponekad uz komad suve slanine.
Više od ručka
U nekim krajevima, stariji ljudi i danas veruju da repa „pročišćava telo i smiruje stomak“. Davala se deci kad im „teško padne post“, starima da ne „opterećuju srce“, i radnicima – jer „ne zavarava glad, već je nahrani jednostavno“.
Jedna baka iz sela kod Trstenika rekla je:
„Kad ti ni repa ne prija – e onda znaš da ti ne fali hrana, nego mir.“
Recept koji nas vraća sebi
U vreme kada sve traži začin više, kombinaciju više, efekat više – kuvana repa s belim lukom podseća nas da je ponekad dovoljno da imamo – dovoljno.
Možda nije jelo za slavu. Ali jeste za dan kada hoćeš da jedeš tiho, zdravo i iz ruku koje ne traže aplauz.
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Kako je nastalo "Kažite dragička"? Zanimljiva priča o Beograđanki koja je volela ovo da radi
Donosimo vam zanimljivu priču o gospođi Dragi po kojoj je nastala čuvena izreka "Kaži dragička!"
Komentari(0)