Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
U vremenima kada se jelo ono što se imalo, a ne ono što se poželi, repa je bila kraljica sirotinjskog ručka. Jeftina, izdržljiva, lako se čuva, i – što je najvažnije – greje stomak kad napolju duva s četiri strane.
Posebno u toku posta, kad nije bilo ni masti ni mleka, repa sa belim lukom bila je obrok koji su generacije pamtili. Iako danas gotovo nestala sa trpeza, ona je jedno od onih jela koje vredi vratiti – zbog ukusa, zdravlja i sećanja.
Kad ništa drugo ne ostane – tu je repa
Bela repa, žuta ili crvena – u narodnoj kuhinji svaka je imala svoje mesto. Nije se gajila za pijacu, već za kućnu zimnicu. U trapovima, buretu, kraj krompira i kupusa, čekala je zimu da zablista – skromno, ali sigurno.
Možda vas zanima:
Izaberite vrstu luka prema jelu koje spremate: Uz koju hranu ide beli, a uz koju crni
Gotovo da nema jela u koji se ne stavlja luk, ali nije svejedno koju vrstu koristite jer ova namirnica daje obrocima posebnu aromu.
Testo se ne diže? Ubacite ovu „magičnu“ stvar u kvasac i gledajte kako raste kao ludo za samo 5 minuta!
Testo se ne diže onako kako ste planirali? Ubacite ovu stvar u kvasac i gledajte kako raste kao ludo za samo 5 minuta. Trik koji uvek uspeva!
Možda vas zanima:
Izaberite vrstu luka prema jelu koje spremate: Uz koju hranu ide beli, a uz koju crni
Gotovo da nema jela u koji se ne stavlja luk, ali nije svejedno koju vrstu koristite jer ova namirnica daje obrocima posebnu aromu.
Testo se ne diže? Ubacite ovu „magičnu“ stvar u kvasac i gledajte kako raste kao ludo za samo 5 minuta!
Testo se ne diže onako kako ste planirali? Ubacite ovu stvar u kvasac i gledajte kako raste kao ludo za samo 5 minuta. Trik koji uvek uspeva!
Možda vas zanima:
Izaberite vrstu luka prema jelu koje spremate: Uz koju hranu ide beli, a uz koju crni
Gotovo da nema jela u koji se ne stavlja luk, ali nije svejedno koju vrstu koristite jer ova namirnica daje obrocima posebnu aromu.
Testo se ne diže? Ubacite ovu „magičnu“ stvar u kvasac i gledajte kako raste kao ludo za samo 5 minuta!
Testo se ne diže onako kako ste planirali? Ubacite ovu stvar u kvasac i gledajte kako raste kao ludo za samo 5 minuta. Trik koji uvek uspeva!
Domaćice su je spremale u vodi, s malo soli i belog luka, i jelo se uz hleb, proju ili turšiju, bez mesa, ali s puno ukusa.
Sastojci (za 4 osobe)
-
3–4 veće bele repe
-
3–4 čena belog luka
-
malo ulja (ili kašika posne masti)
-
so po ukusu
-
voda
Opcionalno: malo sirćeta ili soka od turšije, ako volite kiselije
Priprema
Repa se oljušti i seče na kolutove ili kocke.
U loncu se kuva u vodi s malo soli dok ne omekša (15–20 minuta).
U drugom tiganju, na malo ulja, proprži se sitno seckan beli luk dok zamiriše (ne da porumeni).
Kuvana repa se procedi i prelije lukom sa uljem. Sve se zajedno krčka još 5 minuta.
Po želji se doda kašičica sirćeta, ili se jelo pospe tucanom paprikom.
Kako se jelo
Najčešće toplo, odmah s ognjišta, ali je domaćice nisu sklanjale ni kad se ohladi. Repa je „bolja kad prenoći“, govorile su, i služile je sledećeg dana uz hleb natopljen sopstvenim sokom.
U postu je išla uz kiseli kupus, pečeni krompir ili pasulj bez zaprške, a van posta – ponekad uz komad suve slanine.
Više od ručka
U nekim krajevima, stariji ljudi i danas veruju da repa „pročišćava telo i smiruje stomak“. Davala se deci kad im „teško padne post“, starima da ne „opterećuju srce“, i radnicima – jer „ne zavarava glad, već je nahrani jednostavno“.
Jedna baka iz sela kod Trstenika rekla je:
„Kad ti ni repa ne prija – e onda znaš da ti ne fali hrana, nego mir.“
Recept koji nas vraća sebi
U vreme kada sve traži začin više, kombinaciju više, efekat više – kuvana repa s belim lukom podseća nas da je ponekad dovoljno da imamo – dovoljno.
Možda nije jelo za slavu. Ali jeste za dan kada hoćeš da jedeš tiho, zdravo i iz ruku koje ne traže aplauz.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)