U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
U mnogim krajevima Srbije, naročito u Šumadiji, Pomoravlju, Homolju i Podrinju, slama nije bila samo praznični ukras, već sveta stvar. U kući se unosila za Badnje veče, postavljala pod sto, pored ikone, ispod kreveta ili ognjišta. Ali ono što je najvažnije – ta slama se nije smela izbaciti pre Nikolj dana, odnosno pre 19. decembra.
„Ne dira se dok svetac ne pređe prag“
Stariji su govorili:
„Ako izbaciš slamu pre Nikolj dana – iznećeš mir iz kuće.“
Verovalo se da slama, naročito ona badnjačka, ima duhovnu moć da čuva dom, jer je unešena uz molitvu, sa ognjem i sa pesmom. Njeno prisustvo u kući nije bilo slučajno – smatralo se da ona „upija“ zlo, bolest i neslogu, i da ne treba prerano izbaciti ono što nas je štitilo kroz dugu jesen i prve mrazeve.
Možda vas zanima:
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Možda vas zanima:
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Možda vas zanima:
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Zato se čekalo da prođe Nikoljdan, jer se tada smatralo da zima „zaključava kuću“, i da je duhovna granica između svetlosti i tame pređena. Tek tada se slama iznosila – uz reč, ne ćutanjem, i obavezno iza kuće, ne preko praga.
Gde se držala slama i zašto
– Ispod ikone – kao simbol božićne svetlosti i čistoće
– U ćošku sobe – kao tiha zaštita od uroka i loših namera
– Ispod kreveta – naročito kod bolesnika i male dece
– U ambaru i štali – da čuva stoku i letinu
Slama se nikad nije gazila, niti se na njoj sedelo bez potrebe. Deca su učena da je „ne šutaju, jer se anđeli odmaraju na njoj“.
Šta se radilo sa slamom posle Nikolj dana
Slama se iznosila pažljivo, najčešće pre izlaska sunca, i to bez priče. U nekim selima, stara žena bi je sakupljala u kecelju, iznosila iza kuće i stavljala ispod voćke, pored bunara, ili u plitku jamu gde se sagori s molitvom.
U nekim krajevima, poneka slamka ostajala je u kući sve do Đurđevdana – kao znak da čuvanje doma ne prestaje posle Božića.
Običaj koji možda izgleda starinski – ali nosi poruku
Danas retko gde unosimo slamu u dom. Ali simbolika ostaje. Ne izbacuje se ono što nas je čuvalo. Ne gazi se ono što nas je podsećalo. Ne iznosi se preko praga ono što je uneseno s molitvom.
Zato su naši stari znali – kad nešto nosiš iz kuće, razmisli šta ostavljaš za sobom.
A stara slama? Ona je tiha zaštita koja je ćutala celu zimu, i zna više nego što mi pamtimo.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)