Pokušali da se oslobode Osmanlija pa izgubili glavu, najviše Dragačevaca: Goračićka buna bila je krvava za 18 hrabrih seljaka
Potomci čuvaju sećanje na njih duže od jednog veka
Na današnji dan navršava se 130 godina od Goračićke bune, kada je narod dragačevskih sela Goračića, Živice i Guberevaca, braneći svoja ustavna i zakonska prava, pružio otpor kiveralno-naprednjačkom režimu predsednika Vlade Jovana Avakumovića.
Ubijeno je 18 seljaka, pristalica Narodne radikalne stranke, a ranjeno 21. Ova buna je bila jedna od mnogih u burnoj unutarpolizičkom životu Srbije u 19. veku, a jedna od najupečatljivijih na koncu vlade dinastije Obrenović.
Potomci nastradalih, predstavnici Biblioteke opštine Lučani i predstavnici Narodnog muzeja u Čačku prisustvovali su danas polaganju venaca u slavu poginulima.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
ŠUMADIJSKO SELO, PRVA PRESTONICA SRBIJE! Ovde je Miloš gromkim glasom izrekao čuvenu rečenicu „Evo mene, a eto vam rata s Turcima”!
Usred prelepog šumadijskog krajolika, na obroncima planine Rudnik skrilo se selo Gornja Crnuća da skromno i nenametljivo svedoči o rađanju novije srpske istorije. Upravo ovde, nedaleko od manastira Vraćevšnica, takođe veoma značajnog za dinastiju Obrenovića, knez Miloš je doneo odluku o podizanju Drugog srpskog ustanka.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
ŠUMADIJSKO SELO, PRVA PRESTONICA SRBIJE! Ovde je Miloš gromkim glasom izrekao čuvenu rečenicu „Evo mene, a eto vam rata s Turcima”!
Usred prelepog šumadijskog krajolika, na obroncima planine Rudnik skrilo se selo Gornja Crnuća da skromno i nenametljivo svedoči o rađanju novije srpske istorije. Upravo ovde, nedaleko od manastira Vraćevšnica, takođe veoma značajnog za dinastiju Obrenovića, knez Miloš je doneo odluku o podizanju Drugog srpskog ustanka.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
ŠUMADIJSKO SELO, PRVA PRESTONICA SRBIJE! Ovde je Miloš gromkim glasom izrekao čuvenu rečenicu „Evo mene, a eto vam rata s Turcima”!
Usred prelepog šumadijskog krajolika, na obroncima planine Rudnik skrilo se selo Gornja Crnuća da skromno i nenametljivo svedoči o rađanju novije srpske istorije. Upravo ovde, nedaleko od manastira Vraćevšnica, takođe veoma značajnog za dinastiju Obrenovića, knez Miloš je doneo odluku o podizanju Drugog srpskog ustanka.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
ŠUMADIJSKO SELO, PRVA PRESTONICA SRBIJE! Ovde je Miloš gromkim glasom izrekao čuvenu rečenicu „Evo mene, a eto vam rata s Turcima”!
Usred prelepog šumadijskog krajolika, na obroncima planine Rudnik skrilo se selo Gornja Crnuća da skromno i nenametljivo svedoči o rađanju novije srpske istorije. Upravo ovde, nedaleko od manastira Vraćevšnica, takođe veoma značajnog za dinastiju Obrenovića, knez Miloš je doneo odluku o podizanju Drugog srpskog ustanka.
Možda vas zanima:
VITEZ CARA DUŠANA: Jedini je smeo da mu kaže "NE"
Strani ratnici, najamnici, nisu bili novina tada kralja Dušana, već su započeli mnogo ranije, još sa Milutinom.
ŠUMADIJSKO SELO, PRVA PRESTONICA SRBIJE! Ovde je Miloš gromkim glasom izrekao čuvenu rečenicu „Evo mene, a eto vam rata s Turcima”!
Usred prelepog šumadijskog krajolika, na obroncima planine Rudnik skrilo se selo Gornja Crnuća da skromno i nenametljivo svedoči o rađanju novije srpske istorije. Upravo ovde, nedaleko od manastira Vraćevšnica, takođe veoma značajnog za dinastiju Obrenovića, knez Miloš je doneo odluku o podizanju Drugog srpskog ustanka.
„Najviše ustanika iz Dragačeva, a među najviše i iz celog čačanskog kraja, u vreme srpskih ustanaka za oslobođenje od turske vlasti, dalo je upravo ovo selo. Goračići su sve do druge polovine 20. veka bili najveće i najmnogoljudnije selo u Dragačevu. Nakon oslobođenja od turskog ropstva, preciznije od izdavanja Trećeg hatšerifa 1833. godine u autonomnoj Kneževini Srbiji u potpunosti je ukinut feudalizam, te ona postaje zemlja slobodnih seljaka. Ova „sloboda“ koju većina naroda, ne samo u Turskoj, već i u čitavoj Evropi nije imala, postala je element srpskog identiteta i važan gravitacioni činilac za veliku migraciju neoslobođenih Srba iz okolnih krajeva. Ova „sloboda“ pre svega se odnosi na spoljni karakter, odnosno odbijanje stranog gospodarstva, međutim, Srbija je pred sobom imala i drugu i važnu bitku za sticanje druge slobode — unutarpolitičke. Pritisnut sve češćim bunama knez Miloš pristaje na Ustav, nakon čega će uskoro i abdicirati, čime se stiče prvi korak ka osvajanju i te druge, političke „slobode“. Ona je u početku bila rezervisana za uski krug malobrojnog obrazovanog i varoškog stanovništva. Prvi korak ka omasovljavanju političke borbe donelo je osnivanje Narodne radikalna stranka 1881. godine, odnosno njenim ulaskom u srpska sela i uključivanjem seljaka u politički život, čime nastaje nova etapa u političkom životu Srbije”, rekla je Delfina Rajić, direktorka Narodnog muzeja u Čačku.
Memorijalni muzej Goračićke bune otvoren je 29. novembra 1968. godine.
Goračići imaju jedno od najistaknutijih mesta u istoriji celog čačanskog kraja, ne samo Dragačeva, u 19. veku. Najstarija crkva u Dragačevu sagrađena je 1807. godine i nalazi se pod zaštitom države kao spomenik kulture.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
KAKO JE KiM DOBILO IME? Naziv koriste samo Srbi
Kosovo i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu naše južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
"Zlatna nit" Pirotskog ćilima: Umiruća umetnost koju treba očuvati
Pirotski ćilim, čuven po svojim živopisnim bojama i jedinstvenim šarama, jedan je od najprepoznatljivijih simbola srpske kulturne baštine. Ova tradicionalna umetnost izrade ćilima, koja se prenosi s kolena na koleno, suočava se sa izazovima modernog vremena.
EVO ŠTA TREBA URADITI ČIM SE DOĐE NA GROBLJE: Srbi nisu ni svesni KARDINALNE GREŠKE i da se svaki put OGREŠE O POKOJNIKE
Mnogi ne znaju šta treba prvo uraditi kad se dođe na groblje, te često prave greške.
PODIZAO MANASTIRE, POMAGAO BOLESNIMA I SIROMAŠNIMA:Sve što je imao dao je Srbiji,a njegovog imena se danas malo ko seća!
Sima Igumanov zapamćen je kao veliki srpski dobrotvor...
PREDVIDEO TAČAN SAT SVOJE SMRTI: Laza Lazarević izdahnuo na neverovatan način
Laza Lazarević, poznati srpski pisac i lekar, ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti i medicini. NJegov životni put i književni rad predstavljaju zanimljivu priču o talentu, predanosti i ličnoj tragediji.
Komentari(0)