KAKO JE NASTAO ZLATNI KRUG: Priča o najvećem blagu u Srbiji i zašto su se Keltima tresle ruke od straha

Jadranko Žugić

11:00

Kultura 0

Srbija je vekovima bila raskrsnica Rimskog i Keltskog carstva, ali i bogato nalazište zlata. Otkrivamo jednu od najvećih arheoloških misterija: priču o zlatnom keltskom blagu iz Donje Brnjice i zašto su drevni ratnici verovali da je zlato ukleto.

tradicija
Shutterstock

Priča o blagu u Srbiji često počinje i završava se na rimskim ili vizantijskim lokalitetima. Međutim, naša zemlja krije i izuzetno vredne keltske nalaze, a jedan od najznačajnijih otkriven je na jugu Srbije, u Donjoj Brnjici kod Prištine (iako je lokacija danas van glavnih puteva, arheološki značaj je neupitan).

 

Rituali: Zlato i mračna magija

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

U Donjoj Brnjici je pronađen veliki broj zlatnih predmeta, uključujući i čuveni zlatni venac, poznat kao "Zlatni venac ratnika". Ovi nalazi su datirani u 4. vek pre nove ere, u vreme keltske ekspanzije.

Za Kelte, zlato nije bilo samo sredstvo plaćanja, već je imalo verski i ritualni značaj. Zlatni predmeti su često bili deo zaveta i žrtvovanja, a ratnici su verovali da nošenje zlatnog nakita, poput venca ili narukvica, obezbeđuje besmrtnost ili snagu u borbi. Istovremeno, postojalo je veliko strahopoštovanje; ako bi se zlato ukralo ili oskrnavilo, verovali su da će na počinitelja pasti strašno prokletstvo. Zbog toga su lopovima drhtale ruke kada bi pokušali da se domognu ovakvog blaga.

 

Zlatni krug kao dokaz Keltske moći

 

Arheološki nalazi iz Brnjice dokazuju da je keltska kultura, poznata po izuzetnoj veštini obrade metala, ostavila dubok trag u Srbiji. Zlatni venac, sa svojim preciznim gravurama, svedoči o moći i bogatstvu ratnika koji su vladali ovim prostorima.

Zlatni krug iz Brnjice danas predstavlja jedan od najvrednijih arheoloških nalaza u regionu, podsećajući nas da se ispod naše zemlje kriju ne samo rimske, već i keltske priče o moći, magiji i zlatu.

Komentari(0)

Loading