Imena koja se ne izgovaraju u maju: Verovanje da neka imena „privlače senke“ ako se spomenu dok sve raste
U narodnoj tradiciji, maj je mesec kada se priroda širi, ali i kada reč ima posebnu težinu. Zato se u nekim selima nisu izgovarala imena pokojnika, nestalih i zaboravljenih – da se njihova senka ne vrati kroz misao, san ili tišinu u kući.
U srpskoj narodnoj kulturi, maj je mesec u kome priroda buja, ali se s njom, verovalo se, budi i ono što ne treba da se zove. Zato su stariji govorili:
„U maju ne zovi one koji se ne javljaju.“
Odnosilo se to na pokojnike, zaboravljene rođake, osobe koje su otišle iz sela i nisu se više javile. Verovalo se da maj nosi reč daleko, a ono što se izgovori, ako nije vreme – može da se vrati kroz san, vetar ili osećaj težine u kući.
Reč koja raste s biljem
Za razliku od novembra, kad su se duše spominjale uz sveću i tišinu, maj je nosio drugu energiju – života, otvaranja, širenja.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Ako bi neko ipak izgovorio takvo ime, žene bi tiho rekle:
„Pazi, da ti se ne odazove.“
Zašto baš u maju
U narodnom verovanju, maj je vreme kada se granica između vidljivog i nevidljivog širi – ali ne kao u zimu, već kao koren ispod zemlje.
Biljke rastu, ali i reč pusti koren.
Ako se tada pozove neko „ko nije više za ovu stranu“, postoji strah da će deo te energije ostati u kući.
Zato se pazilo kako se priča, koga se pominje, i kada se ćuti.
Kako se štitila kuća od „povratka reči“
Ako bi se slučajno spomenulo ime koje ne treba, odmah se palila sveća uz zdravac ili iznosila činija vode napolje – da „odnese poziv tamo gde nije stigao da se vrati“.
U nekim kućama, sve do kraja maja ispod praga se stavljao konac ili orahov list, kao tihi čuvar reči koje ne smeju da se zalete.
Običaj koji se i danas poštuje, iako se ne priznaje
Mnogi stariji i danas ne pominju pokojne u maju.
Kažu:
„Biće vremena za to. Sad je vreme za rast, ne za setu.“
Možda to deluje sujevjerno.
Ali možda su znali više.
Da neke reči ne treba izgovoriti kada zemlja još prima sve – i dobro i ono što ne znamo da nosimo.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)