Imena koja se ne izgovaraju u maju: Verovanje da neka imena „privlače senke“ ako se spomenu dok sve raste
U narodnoj tradiciji, maj je mesec kada se priroda širi, ali i kada reč ima posebnu težinu. Zato se u nekim selima nisu izgovarala imena pokojnika, nestalih i zaboravljenih – da se njihova senka ne vrati kroz misao, san ili tišinu u kući.
U srpskoj narodnoj kulturi, maj je mesec u kome priroda buja, ali se s njom, verovalo se, budi i ono što ne treba da se zove. Zato su stariji govorili:
„U maju ne zovi one koji se ne javljaju.“
Odnosilo se to na pokojnike, zaboravljene rođake, osobe koje su otišle iz sela i nisu se više javile. Verovalo se da maj nosi reč daleko, a ono što se izgovori, ako nije vreme – može da se vrati kroz san, vetar ili osećaj težine u kući.
Reč koja raste s biljem
Za razliku od novembra, kad su se duše spominjale uz sveću i tišinu, maj je nosio drugu energiju – života, otvaranja, širenja.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Možda vas zanima:
IMENA KOJA PRIVLAČE NOVAC: Deca koja se ovako zovu predodređena su za bogatstvo
Pogledajte za koja muška i ženska imena se smatra da privlače novac i bogatstvo.
Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Ako bi neko ipak izgovorio takvo ime, žene bi tiho rekle:
„Pazi, da ti se ne odazove.“
Zašto baš u maju
U narodnom verovanju, maj je vreme kada se granica između vidljivog i nevidljivog širi – ali ne kao u zimu, već kao koren ispod zemlje.
Biljke rastu, ali i reč pusti koren.
Ako se tada pozove neko „ko nije više za ovu stranu“, postoji strah da će deo te energije ostati u kući.
Zato se pazilo kako se priča, koga se pominje, i kada se ćuti.
Kako se štitila kuća od „povratka reči“
Ako bi se slučajno spomenulo ime koje ne treba, odmah se palila sveća uz zdravac ili iznosila činija vode napolje – da „odnese poziv tamo gde nije stigao da se vrati“.
U nekim kućama, sve do kraja maja ispod praga se stavljao konac ili orahov list, kao tihi čuvar reči koje ne smeju da se zalete.
Običaj koji se i danas poštuje, iako se ne priznaje
Mnogi stariji i danas ne pominju pokojne u maju.
Kažu:
„Biće vremena za to. Sad je vreme za rast, ne za setu.“
Možda to deluje sujevjerno.
Ali možda su znali više.
Da neke reči ne treba izgovoriti kada zemlja još prima sve – i dobro i ono što ne znamo da nosimo.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)