Zašto se verovalo da je maj mesec „između svetova“: Vreme kad se duhovi vraćaju i priroda postaje čuvar
U srpskom narodnom predanju, maj je bio poseban – ni zima, ni leto, ni post, ni slava, ali sve pomalo. Verovalo se da tada zemlja najviše pamti, a duše koje nisu našle mir dolaze kroz snove, vetar i biljke.
Za razliku od velikih prazničnih meseci, maj u narodnom kalendaru deluje mirnije. Nema velikih pokreta, a priroda je na vrhuncu. Ipak, stari ljudi su govorili da maj nije mesec da se zaboravi – već mesec koji pamti i vraća. U predanjima iz Pomoravlja, Homolja i Stare planine, maj se opisuje kao vreme između svetova, kada priroda više sluša nego što daje, a duše koje još traže svoje mesto u tišini – dolaze.
Mesec u kom zemlja govori
Narod je govorio da maj ne otvara, već prepliće.
Možda vas zanima:
U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi
Majski mesec se gleda u tišini: Verovanje da izgovorena reč u maju ostaje pod zvezdama
U narodnoj tradiciji, maj je mesec pun života, ali i pun znakova. Verovalo se da ako se dugo gleda u mlad mesec u maju, a pri tom se nešto pomisli ili izgovori – to se ne zaboravlja. Ne od strane čoveka, već od strane neba.
Možda vas zanima:
U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi
Majski mesec se gleda u tišini: Verovanje da izgovorena reč u maju ostaje pod zvezdama
U narodnoj tradiciji, maj je mesec pun života, ali i pun znakova. Verovalo se da ako se dugo gleda u mlad mesec u maju, a pri tom se nešto pomisli ili izgovori – to se ne zaboravlja. Ne od strane čoveka, već od strane neba.
Možda vas zanima:
U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi
Majski mesec se gleda u tišini: Verovanje da izgovorena reč u maju ostaje pod zvezdama
U narodnoj tradiciji, maj je mesec pun života, ali i pun znakova. Verovalo se da ako se dugo gleda u mlad mesec u maju, a pri tom se nešto pomisli ili izgovori – to se ne zaboravlja. Ne od strane čoveka, već od strane neba.
Možda vas zanima:
U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi
Majski mesec se gleda u tišini: Verovanje da izgovorena reč u maju ostaje pod zvezdama
U narodnoj tradiciji, maj je mesec pun života, ali i pun znakova. Verovalo se da ako se dugo gleda u mlad mesec u maju, a pri tom se nešto pomisli ili izgovori – to se ne zaboravlja. Ne od strane čoveka, već od strane neba.
Možda vas zanima:
U NEDELJU SLAVIMO "DUHOVE"! CRVENO SLOVO - prema verovanju ovo OBAVEZNO treba da uradimo
Vernici u nedelju slave praznik Svete Trojice ili praznik koji je poznat i kao Duhovi
Majski mesec se gleda u tišini: Verovanje da izgovorena reč u maju ostaje pod zvezdama
U narodnoj tradiciji, maj je mesec pun života, ali i pun znakova. Verovalo se da ako se dugo gleda u mlad mesec u maju, a pri tom se nešto pomisli ili izgovori – to se ne zaboravlja. Ne od strane čoveka, već od strane neba.
Zato su verovali da u maju zemlja najjasnije pamti tragove, i da ako neko ne zna kuda ide, baš tada može da ga „presretne ono što nije završio“.
U tom mesecu nije bilo poželjno naglo menjati planove, praviti svadbe bez najave, ili se seliti bez molitve.
Snaga tišine u maju
Starije žene su govorile da se u maju ne viče, naročito rano ujutru ili uveče.
Verovalo se da je to vreme kada priroda „nosi duše“, i da ne treba da se uznemiri.
U noćima oko Đurđevdana i Spasovdana, sanjaju se ljudi koje nisi video godinama.
U snu ne govore, samo stoje ili sede – i to je, govorilo se, znak da još nešto ostaje među vama, što se ne sme zaboraviti.
Zemlja i vetar kao prenosnici poruke
Ako u maju vetar iznenada zastane, ako šuma zamukne usred dana, ako ptice zaćute pred kišu – to se ne tumači samo kao vremenska promena.
Tada se govori:
„Maj čuva šta je bilo, a ne pita šta će biti.“
To je vreme kad duše predaka dolaze da pogledaju kuću, da provere da li ih se neko seća, da li je hleb stavljen, da li je voda čista.
Maj kao opomena i blagoslov
U predanjima se često naglašava da maj donosi više nego što pokazuje.
Ako se tada izgubi nešto – teško se nalazi.
Ako se tada nešto posadi sa zlom mišlju – ne raste kako treba.
Zato su u maju sve radnje u kući bile sporije, tiše i promišljenije.
Nije bilo svadbi bez venčića sa Đurđevdanske rose.
Nije se deci govorilo grubo pred izlazak iz kuće.
Maj, govorili su, pamti svaki ton, a vraća ga kad najmanje očekuješ.
Danas – tišina koja čeka da je čujemo
I danas, kad priroda u maju zablista punom snagom,
kad sve ozeleni i procveta,
možda ne vidimo ono što su naši preci gledali –
ali i dalje možemo da stanemo.
Da ne govorimo odmah. Da osetimo.
Jer možda je maj baš to –
mesec u kom svetovi stoje blizu, ali čekaju da ih čovek pusti da prođu.
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)