KO SU ŠOPI I KAKO SU POSTALI DEO NAŠEG NARODA? Za šopsku salatu svi znaju, ali sigurno ne znate zašto nosi baš taj naziv
Na teritoriji Srbije, prema popisu iz 2011. godine, živi 142 stanovnika koji se izjašanjavaju kao Šopi prema nacionalnoj pripadnosti, a jedno od najčešćih šopskih prezimena je Arizenović. Ipak, za većinu Srba ovaj narod i njegovo poreklo je nepoznat.

Jedno od neizostavnih jela na trpezi kod svih Srba je šopska salata i mada svi uživaju u ovom spoju krastavca, paradajza, paprike i sira, malo ko zna ko su Šopi po kojima je ova salata dobila ime.
Na teritoriji Srbije, prema popisu iz 2011. godine, živi 142 stanovnika koji se izjašanjavaju kao Šopi prema nacionalnoj pripadnosti, a jedno od najčešćih šopskih prezimena je Arizenović. Ipak, za većinu Srba ovaj narod i njegovo poreklo je nepoznat.
Možda vas zanima:

OVO JE NAJSREĆNIJA ZEMLJA SVETA: Evo na kom mestu je Srbija
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je danas objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.

Srbija na starim mapama: Kako su naši gradovi izgledali pre nekoliko vekova?
Od rimskih puteva do austrougarskih karti – kako su se kroz vekove menjale mape Srbije i šta one otkrivaju o prošlosti naših gradova?
Možda vas zanima:

OVO JE NAJSREĆNIJA ZEMLJA SVETA: Evo na kom mestu je Srbija
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je danas objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.

Srbija na starim mapama: Kako su naši gradovi izgledali pre nekoliko vekova?
Od rimskih puteva do austrougarskih karti – kako su se kroz vekove menjale mape Srbije i šta one otkrivaju o prošlosti naših gradova?
Možda vas zanima:

OVO JE NAJSREĆNIJA ZEMLJA SVETA: Evo na kom mestu je Srbija
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je danas objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.

Srbija na starim mapama: Kako su naši gradovi izgledali pre nekoliko vekova?
Od rimskih puteva do austrougarskih karti – kako su se kroz vekove menjale mape Srbije i šta one otkrivaju o prošlosti naših gradova?
Šopi su pleme unutar srpskog naroda, koji su živeli na teritoriji Bugarske i koji su bili pravoslavci. Šopi su, i mada su bili u bliskom krugu Bugara, sličniji Srbima nego svojim prvim komšijama, a 1836. godine tražili su priključenje Srbiji. Oni se nikada nisu odrekli svojih običaja, koji su, uprkos jeziku koji je sličniji bugarskom, bliski sroskim.
Shutterstock
Oni su živeli u porodičnim zadrugama, prenosili svoju veru i tradiciju sa kolena na koleno i očuvavali svoje mitove i relgije. I odelom su više nalik Srbima nego Bugarima, a SPC priznaje preko 30 šopskih sveštenika. Kao i Srbi i Šopi proslavljaju krsnu slavu, a njihova slava, koja se veoma pošuje, ima namenu i da pomiri zavađenu porodicu i prijatelje.
Šopi su jedan stari narod, a zanimljiv je i mit o nastanku Šopa. Prema verovanju Bog je prvi dan kada je stvarao zemlju napravio jednog Šopa, drugog dana je napravio drugog, trećeg dana trećeg i tako do šestog. Sedmi dan je odmarao, a nakon toga je prema Šopima koje je napravio pripremio kalup po kome je stvorio ostale ljude na svetu.
Pored ove legende postoji verovanje, da kad Bog zaželi da vidi kako žive ljudi na Zemlji, siđe na Balkan (Staru planinu) do vrha Vidlič iznad Zabrđa kod Caribroda.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

ZABORAVLJENA VEROVANJA O SLEPOM MIŠU: Zašto je ova životinja imala dvostruku simboliku u Srbiji?
Slepi miš je u srpskoj narodnoj tradiciji imao neobičnu i složenu simboliku, često bivajući predmetom kontradiktornih verovanja i priča. Dok su ga neki smatrali nosiocem sreće i zaštitnikom doma, drugi su ga povezivali sa mračnim silama i opasnostima.

STARE SRPSKE PESME ZA USPAVLJIVANJE DECE: Koja su bila skrivena značenja narodnih uspavanki?
Srpske uspavanke nisu bile samo način da se dete umiri i uspava, već su često nosile duboku simboliku, skrivene poruke i značajne životne lekcije utkane u svoje nežne melodije i reči.

NEOBIČNI SRPSKI OBIČAJI UZ OGNJIŠTE: Kako je centralno mesto doma postalo sveto?
U tradicionalnoj srpskoj kulturi, ognjište je bilo mnogo više od mesta za pripremu hrane i grejanje domaćinstva. Ono je predstavljalo srce kuće, mesto okupljanja porodice, ali i centar brojnih običaja, rituala i verovanja koja su od njega činila gotovo sveto mesto.

ZAŠTO SE STARI SRBI PLAŠILI PONOĆI: Verovanja o magijskim moćima sredine noći
Ponoć je u srpskoj narodnoj tradiciji oduvek imala specifično mesto, obavijena tajanstvenošću i mističnim verovanjima. Naši preci smatrali su da je upravo ponoć trenutak kada je granica između svetova najtanja, a natprirodne sile najaktivnije.

TAJNE STARE VODENICE: Kako su srpski mlinari čuvali mistične običaje i verovanja?
Stare vodenice zauzimale su važno mesto u srpskom narodnom životu, ali nisu bile samo mesta gde se mlelo žito. One su često bile povezane sa brojnim mističnim verovanjima, ritualima i legendama koje su prenošene generacijama mlinara, čineći ih misterioznim i važnim delom narodne tradicije.
Komentari(0)