Pre nego što ga poseče, domaćin se drvetu obraća sa rečima: "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božič!". U nekim krajevima Srbije, domaćin prinosi darove badnjaku u vidu vina ili meda.
Pravoslavni vernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić. Godinama u našem narodu postoji tradicija koja se ne prekida, te su oni koji drže do običaja jutros, pre nego što je sunce izašlo, posekli badnjak.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
KAKO DA ČESTITATE PRAZNIK? Ovo su najlepše čestitke za Badnje jutro, Badnje veče i Božić
Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
KAKO DA ČESTITATE PRAZNIK? Ovo su najlepše čestitke za Badnje jutro, Badnje veče i Božić
Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
KAKO DA ČESTITATE PRAZNIK? Ovo su najlepše čestitke za Badnje jutro, Badnje veče i Božić
Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi.
Domaćin sa sinovima ili unucima ide u šumu da seče badnjak, jer je obavezno da ide neko ko je mlad. Drvo koje se bira za badnjak je u većini slučajeva hrast.
Pre nego što ga poseče, domaćin se drvetu obraća sa rečima: "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božič!". U nekim krajevima Srbije, domaćin prinosi darove badnjaku u vidu vina ili meda.
Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Kada domaćin donese badnjak, prisloni ga na zidove kuće i tek ga s prvim mrakom unosi u svoj dom. Dok nosi badnjak i slamu domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a ostali ukućani, posebno deca, idu za njim i pijuču poput pilića.
Domaćin obilazi svaki ugao doma, bacajući u svaki po jedan orah što se smatra žrtvom precima. Preostali orasi i lešnici se stavljaju na slamu ispod stola i najčešće se jedu sa medom, dok orahe iz uglova niko ne uzima.
Kad se članovi porodice okupe oko božićne trpeze koja bi trebalo da bude na podu prekrivenim slamom, deca nastavljaju da pijuču, što simbolizuje traženje darova. Tad im roditelji poklanjaju pripremljene darove, pokazujući da će brinuti o njima kao što kvočka brine o svojim pilićima, srećna što ih ima. Ovaj običaj u našem narodu sluti na sreću i blagostanje.
U nekim kućama, badnjak se celiva i maže medom, a potom se pali. Međutim, poslednjih nekoliko decenija, vernici koji seku badnjak ili pak kupuju, nose do crkve, u porti se badnjak slaže i na kraju pali.
Simbolika badnjaka
Shutterstock
Badnjak simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir. Gori do Božića, nagoveštavajući novu svetlost koju donosi vera u Hrista.
Ponegde se veruje i da je naložen badnjak simbol krsta na kome je Isus razapet, a toplina vatre simbolizuje spasenje ljudskog roda do kog će doći zahvaljujući Hristovoj žrtvi.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
UBIJAO ZA TITA, SKONČAO U BEDI: Jugoslovenski Džejms Bond
Život Karate Boba zauvek se promenio kada je odbio da izvrši naređenje o likvidaciji mete u Jugoslaviji, zbog čega je bio primoran da pobegne iz zemlje.
Tajna podzemna pećina kod Orašca: Ovde su ustanici krili barut, oružje i – odluke o sudbini Srbije
Dok su se topovi tresli i krv lila u bojevima, duboko u šumama Šumadije odvijala se jedna tiha, ali presudna borba – borba za opstanak ustanka. Malo poznata pećina kod Orašca služila je Karađorđevim ustanicima kao tajno sklonište, barutana i mesto za donošenje ključnih odluka. Ovaj skriveni kutak istorije i danas postoji, ali o njemu se retko priča.
IME STAROSLOVENSKOG POREKLA KOJE JE KRASILO MNOGE DEČAKE: Danas ga sve ređe čujemo, a ima PRELEPO ZNAČENJE
Takođe se smatra da je ovo ime nastalo od imena Milovan i Milosa
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Komentari(0)