Pre nego što ga poseče, domaćin se drvetu obraća sa rečima: "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božič!". U nekim krajevima Srbije, domaćin prinosi darove badnjaku u vidu vina ili meda.
Pravoslavni vernici danas slave Badnji dan, koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić. Godinama u našem narodu postoji tradicija koja se ne prekida, te su oni koji drže do običaja jutros, pre nego što je sunce izašlo, posekli badnjak.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
KAKO DA ČESTITATE PRAZNIK? Ovo su najlepše čestitke za Badnje jutro, Badnje veče i Božić
Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
KAKO DA ČESTITATE PRAZNIK? Ovo su najlepše čestitke za Badnje jutro, Badnje veče i Božić
Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi.
Možda vas zanima:
KAKO SE PRAVILNO SEČE BADNJAK? Ovo je pravi srpski običaj koji treba ispoštovati (VIDEO)
U susret Božiću i Badnjem danu.
KAKO DA ČESTITATE PRAZNIK? Ovo su najlepše čestitke za Badnje jutro, Badnje veče i Božić
Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi.
Domaćin sa sinovima ili unucima ide u šumu da seče badnjak, jer je obavezno da ide neko ko je mlad. Drvo koje se bira za badnjak je u većini slučajeva hrast.
Pre nego što ga poseče, domaćin se drvetu obraća sa rečima: "Dobro jutro badnjače i čestit ti Božič!". U nekim krajevima Srbije, domaćin prinosi darove badnjaku u vidu vina ili meda.
Po narodnom verovanju, badnjak se mora poseći sa tri snažna udarca, a ono što sekira od tri puta ne preseče, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem.
Kada domaćin donese badnjak, prisloni ga na zidove kuće i tek ga s prvim mrakom unosi u svoj dom. Dok nosi badnjak i slamu domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a ostali ukućani, posebno deca, idu za njim i pijuču poput pilića.
Domaćin obilazi svaki ugao doma, bacajući u svaki po jedan orah što se smatra žrtvom precima. Preostali orasi i lešnici se stavljaju na slamu ispod stola i najčešće se jedu sa medom, dok orahe iz uglova niko ne uzima.
Kad se članovi porodice okupe oko božićne trpeze koja bi trebalo da bude na podu prekrivenim slamom, deca nastavljaju da pijuču, što simbolizuje traženje darova. Tad im roditelji poklanjaju pripremljene darove, pokazujući da će brinuti o njima kao što kvočka brine o svojim pilićima, srećna što ih ima. Ovaj običaj u našem narodu sluti na sreću i blagostanje.
U nekim kućama, badnjak se celiva i maže medom, a potom se pali. Međutim, poslednjih nekoliko decenija, vernici koji seku badnjak ili pak kupuju, nose do crkve, u porti se badnjak slaže i na kraju pali.
Simbolika badnjaka
Shutterstock
Badnjak simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj.
Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir. Gori do Božića, nagoveštavajući novu svetlost koju donosi vera u Hrista.
Ponegde se veruje i da je naložen badnjak simbol krsta na kome je Isus razapet, a toplina vatre simbolizuje spasenje ljudskog roda do kog će doći zahvaljujući Hristovoj žrtvi.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)