Zaboravljena priča iz srca Timočke Krajine: Da li je Crna boginja samo mit – ili nešto mnogo više?
Duboko u istočnoj Srbiji, među maglama koje se svakog jutra spuštaju niz padine Stare planine, nalazi se selo Vratarnica. Na prvi pogled, tiho i obično. Ali meštani ovog sela vekovima prenose jednu od najmračnijih i najmanje poznatih legendi iz srpskog folklora – priču o Crnoj boginji, senovitom biću koje se pojavljuje između života i smrti.
Ko je zapravo Crna boginja?
Prema starom predanju, Crna boginja je žensko mitsko biće koje se pojavljuje ženama pred porođaj, u trenucima kada je granica između svetova najtanja. Opisuju je kao visoku figuru obavijenu u crninu, sa šalom preko glave i bez lica.
Možda vas zanima:
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Možda vas zanima:
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Možda vas zanima:
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Kažu da nije govorila – već da su prisutni samo osetili njen dolazak, kroz hladan vetar i miris pepela. Njeno prisustvo značilo je ili blagoslov – ako se dočekala uz svetlost, molitvu i žrtvu – ili smrt i nestanak, ako bi se ignorisala.
Priče meštana koje lede krv u žilama
Jedna starija meštanka, Mara, svedoči:
„Moj pradeda je pričao da su žene nestajale iz kuće kad krene porođaj. Ujutru ih ne bi bilo, a dete bi našli ispred vrata – živo, ali sa crvenim znakom na grudima. Kažu – Boginja ga uzela pod svoje.“
Prema narodnom verovanju, Crna boginja je dolazila samo u selima gde su pogazili običaje – nisu slavili zaštitnike, nisu davali žito mrtvima, ili su se odrekli krstova i krsne slave.
Veza sa slovenskim demonima i božanstvima
Folkloristi smatraju da Crna boginja potiče iz predhrišćanskog slovenskog panteona, gde su postojala ženska božanstva smrti i prelaza – poput Morane ili Vešane. Ona je možda bila zaštitnica porodilja, ali i kazna za one koji ne poštuju prirodne cikluse.
U nekim predanjima se čak pominje da je žrtva Crne boginje morala biti ostavljena pod jabukom, a u zamenu je donosila zdravlje čitavom selu.
Alo/K.R.
Ukleta tačka na Staroj planini
Mesto gde su viđenja Crne boginje najčešća je između sela Vratarnica i planinskog prevoja ka selu Mali Izvor. Tamo se nalazi stari napušteni tumač (vračarska kuća), koju danas gotovo niko ne posećuje. Lokalni pastiri tvrde da se u jesenje noći, oko Đurđica i Miholjdana, čuje šapat iz šume i da se stoka sama vraća s paše – uplašena i izbezumljena.
Da li je Crna boginja samo mit?
Teško je reći. Meštani tvrde da legenda ima više istine nego što bi iko želeo da prizna. Arheolozi su u okolini Vratarnice otkrili i rimsku nekropolu, što dodatno pojačava misteriju tog kraja – jer se smatra da je to mesto bilo kultno i pre nove ere.
Kako doći i šta videti u Vratarnici
- Nalazi se 12 km od Zaječara, prema Staroj planini
- Najlepše vreme za posetu: septembar i oktobar
- Posetite i Gamaljsku pećinu i vodopade na rečici Timok, koji su obavijeni prirodnom tišinom
- Ponesite sveću – ne zbog legende, već iz poštovanja prema starim dušama tog kraja
U zemlji punoj svetilišta, manastira i svetaca, ponekad je važno podsetiti se i senovitih strana naše tradicije. Crna boginja možda više ne dolazi – ali legenda i dalje živi, kroz šapat starica i maglu koja se spusti čim sunce zađe iza Stare planine.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(0)