SIMBOLIKA JABUKE U SRPSKOJ TRADICIJI Odakle izraz "jabuka razdora" i mnogi drugi mitovi (FOTO/VIDEO)
Pojam jabuka sadržan je u jezičkom saznanju nosilaca srpskog jezika, gde odražava nacionalne, specifične i univerzalne karakteristike iz sfere emocija ljubavi, mržnje i razdora.
Na materijalu Rečnika SANU pokazaćemo simboliku jabuke u srpskoj nacionalnoj kulturi. Simbolička funkcija jabuke kao rodnog drveta (voćke) pripada svetu kulture, a ne prirode, a to je slika stvarnosti zasnovana i na naivnim predstavama i na intuitivnoj spoznaji.
Pozitivno polje organizuje se oko darivanja u situacijama porodičnih obreda i ceremonija kao što su: prstenovanje devojke – veridba, svadba i rođenje deteta, a negativno polje oko svađe, sukoba, razdora u situacijama dvoboja, megdana i bojnog polja, koje najbolje ilustruje izraz mitskog porekla jabuka razdora.
pixabay
Ceremonijalno darivanje u srpskom tradicionalnom društvu nije se moglo zamisliti bez jabuke. Darivanje jabuke najčešće se realizuje u ceremoniji veridbe uz prstenovanje devojke, gde imamo konkretne radnje: „dati jabuku“, „primiti jabuku“, „poslati jabuku“: Momkova mati daje devojci pozlaćenu jabuku s ruzmarinom, a njen pristanak označava se izrazom da je devojka primila jabuku. Materijalno darivanje je u novcu koji devojka prima od momka kao znak prihvatanja njegove prosidbe, a jabuka je obavezan pratilac te ceremonije: Domaćin se obraća svojoj kćeri, pa ako od nje dobije potvrdan odgovor, uzima se jabuka. Momak vadi novac i polaže ga – „meće jabuku na siniju“ kao deo završenog ceremonijala veridbe.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
U toku obreda svadbe „gađa se kroz prsten jabuka“; jabuka na svadbarskom barjaku predstavlja simbol plodnosti, a u ceremonijalu „svadbarske sofre“ pominju se deverska, kumovska i starojkova jabuka. U jabuku položenu na sofru zabada se novac kao dar nevesti, i to najpre dever ili kum ili starojko, pa tek onda ostali svatovi na svadbenom ručku. Davanje i primanje jabuke po tradiciji se vrednuje pozitivno, kao normalan i poželjan čin pri veridbi, ali se događa i narušavanje tih vrednosti, što se ocenjuje kao loš, nepoželjan postupak, pa baciti jabuku znači raskinuti veridbu.
Shutterstock
Devojka udavača je zrela/nezrela jabuka, što simbolizuje spremnost/nespremnost devojke za udaju. Izraz zelena jabuka označava nedorasle, nezrele momka ili devojku za ženidbu/udadbu, a zlatna jabuka u primeru: Pala mi zlatna jabuka u krilo znači „oženio sam se dobrom devojkom“.
Simbolika jabuke sa etičke ravni prenela se na emotivnu ravan, pa jabuka simbolizuje ljubav uopšte: isprva se davala a i danas se daje jabuka voljenoj osobi kao izraz ljubavi i nežnosti, a jabukom se imenuje i sama voljena, draga, mila osoba, kao u primerima iz Rečnika SANU: „Snaho moja, od zlata jabuko“; „Oj Stojane, jabuko od zlata“; „Nidžo, jabuko moja.“
U situaciji rastanka i gubitka jabuke u izrazu od zlata jabuka simbolizuje voljenu, dragu osobu, u značenju „osoba od neprocenjive vrednosti, izuzetna osoba“: „Imao sam od zlata jabuku, pa mi danas pade u Bojanu.“ Izrazom gorka jabuka označava se neuzvraćena ljubav.
Slavlje povodom rođenja i darivanje deteta prati kićenje jabuke, tako što se u jabuku zabada novac, sa željom za zdravljem i materijalnim blagostanjem deteta. Tako jabuka u srpskoj kulturi simbolizuje „zdravlje“ i „mladost“: „I rodila ka jabuku sina.“
Shutterstock
U konceptu jabuka emocija polne ljubavi realizuje se kao spoj duhovnog i telesnog, što asocira na idealan spoj dveju polovina rasečene jabuke, a što pokazuje raskošna poetska slika ljubavnog čina u Njegoševim stihovima: „Snježana joj prsa krugla, a strecaju svetim plamom, / dv’je slonove jabučice na nji dube slatkim mamom“; / Igram joj se jabukama – dva svijeta srećna važe. U ovom činu čulne ljubavne igre, jabuka svojom simbolika dočarava sreću spajanja duhovnog i telesnog u emociji prave, istinske ljubavi, koja se odlikuje uzajamnošću i recipročnošću davanja i primanja.
Izraz jabuka razdora u značenju „ono što izaziva neslogu, predmet svađe, spora, razdora“ povezuje se sa grčkim mitom: Zlatna jabuka sa natpisom „najlepšoj“, koju je, prema grčkoj mitologiji, boginja svađe Erida bacila među boginje Heru, Atinu i Afroditu i time među njima izazvala spor.
Shutterstock
Uloga jabuke u situaciji dvoboja, megdana realizuje se u izrazima: poslati jabuku i dobiti jabuku koji znače „izazvati, odnosno biti izazvan na dvoboj, megdan“ kao u primerima: „A da moj Stanoje neće da im se svrši na tome, no veli, hoće da pošalje jabuku nekome od tvojih.“ „Viđi đavola – prijeti megdanom“; „Pero ostario, pa je ipak dobio jabuku.“ Gradacija negativne simbolike u konceptualnom polju jabuke realizovana je u situaciji bojnog polja izrazom ubrati krvave jabuke kojim se intenzivira značenje: „pretrpeti poraz, biti poražen u borbi“.
Dominantno obeležje u ovom delu koncepta jeste želja da se onome kome je upućena jabuka učini nešto loše, kao u izrazu dati jabuku za jabuku u značenju: „uzvratiti udarac, vratiti milo za drago“, čime se naglašava čin osvete: Ako generali ne obuzdaju svoje čete, dat ću im jabuku za jabuku. Negativna simbolika jabuke se konkretizuje i u vidu materijalne nadoknade, odštete za ubijenog, kao „krvnina“ u činu rešavanja konflikta krvne osvete, kao u primeru: „Kad se pogode koliko će se dati za jabuku a koliko za ukop, opredijele i dan kada će ... doći na mirenje.“
Shutterstock
Na pragmatičkom, poslovnom planu svakodnevnog života jabuka je simbol rizičnosti u nekom poslu, pa izraz kisela jabuka znači rizik, a zagristi (u) (kiselu) jabuku znači „upustiti se u neki težak, obiman, rizičan posao, prihvatiti se takvog posla, rizikovati“: „Nemaš pojma koliko me raduje tvoj smisao za poslove ... ti ćeš oterati dalje od Ignjata. On nije imao hrabrosti da zagrize u takvu jabuku.”
Izvor: politika, urednik Rečnika SANU, Institut za srpski jezik
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Na sahrani Danilu Lazoviću niko nije držao govor: Na čuvenoj slici "Kafane kod besmrtnih" nema poznatog glumca - evo i zašto
Danilo Lazović ostao je upamćen ne samo kao vrhunski glumac, već i kao čovek velikog srca, koji je uspeo da balansira između umetničkog sveta i porodičnih vrednosti
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Komentari(0)