Minhenski psaltir: Najskuplja srpska knjiga od čistog zlata koja vekovima čeka povratak kući
Dragoceni molitvenik iz 14. veka, ukrašen zlatom i nekada čuvan u manastiru Privina Glava, danas se nalazi daleko od Srbije – u Bavarskoj državnoj biblioteci u Minhenu.
Skriveno blago Fruške gore
Među zidovima manastira Privina Glava na Fruškoj gori, vekovima je počivala jedna od najdragocenijih srpskih knjiga – Minhenski psaltir. Ovaj srednjovekovni molitvenik iz 14. veka sadrži preko 140 stranica ispisanih čistim zlatom i smatra se remek-delom srpske umetnosti i pismenosti tog doba. Pretpostavlja se da je izrađen za kneza Lazara ili njegovog sina Stefana, a njegova umetnička i istorijska vrednost ga svrstava u sam vrh kulturne baštine srednjovekovne Evrope.
Od dvora despota Đurđa do manastira Privina Glava
Minhenski psaltir je nekada bio deo bogate biblioteke despota Đurđa Brankovića u Smederevu. Nakon burnih političkih i ratnih previranja, knjiga se našla u manastiru Privina Glava, gde ju je u 17. veku ponovo otkrio patrijarh Pajsije. Zahvaljujući pažljivom čuvanju, rukopis je ostao u odličnom stanju, sa svečanim povezom i raskošnim zlatnim iluminacijama.
wikipedia
Plen iz Velikog bečkog rata
Sudbina rukopisa zauvek se promenila 1688. godine, tokom Velikog bečkog rata. U vihoru ratnih sukoba, Minhenski psaltir je odnet iz Srbije – prema predanju, zaplenio ga je bavarski oficir i odneo u svoju domovinu. Od tada se čuva u Bavarskoj državnoj biblioteci u Minhenu, gde je i dobio svoje današnje ime.
Kultura u egzilu
Iako se danas fizički nalazi daleko od zemlje u kojoj je nastao, Minhenski psaltir ostaje jedno od najvažnijih svedočanstava srpske srednjovekovne kulture. Njegove zlatne stranice, bogate minijature i složena kaligrafija govore o visokom nivou umetničkog izraza u Srbiji tog vremena. Za mnoge, on nije samo knjiga, već simbol kulturnog identiteta koji čeka svoj povratak.
Zašto se ne vraća metla ako se pozajmi?
U srpskoj narodnoj tradiciji metla nije bila samo alatka za čišćenje – već predmet koji nosi energiju doma. Kad se jednom da, ne vraća se – da se s njom ne vrati i ono što je iz kuće otišlo
Dušanov Zakonik bio je surov, ali pravičan: Vladalo je pravilo "Oko za oko, zub za zub", a ove brutalne kazne čekale su pijanice, preljubnike i one nepristojne
Dušanov zakonik donet je na saboru Vlastele i crkvenih velikodostojnika na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju
Tajna svetog pričešća: Ovako se pravilno priprema za sveti čin!
Nakon što ste se pričestili treba pročitati molitvu posle pričešća, ali i čuvati se od loših dela i ne ponavljati greške za koje ste se pre pričešća pokajali
Zašto ne valja da se u jednoj kući slave dva sveca?
U srpskom narodu se verovalo da dve različite slave pod istim krovom donose nemir, a da svetitelj traži svoj mir u porodici – bez podela, bez nadmetanja i bez tihe borbe u duhovnom redu
Zašto se u Srbiji kaže „puče kao stara muštikla“?
Izreka koju svi znamo, ali retko ko zna odakle potiče. Muštikla nije bila samo duvanski dodatak – bila je znak karaktera, ali i tenzije
Komentari(0)