U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.
Kako drvo postaje zapis?
Drvo — najčešće hrast zbog svoje dugovečnosti i svetog značenja kod Slovena — postaje zapis tek kada se osvešta i u njega se ukleše krst. Taj čin se obično obavlja o velikom prazniku sela (npr. Spasovdan, Đurđevdan), a predvodi ga pravoslavni sveštenik.
Sveštenik okadi drvo, izgovori molitvu, i zatim ureže krst na južnoj strani stabla. Činom osvećenja, drvo postaje zapis — prirodni hram pod vedrim nebom. Oko zapisa se često postavi kamena ili drvena ograda, a svako meštaninovo ponašanje prema drvetu od tada podleže poštovanju i pravilima.
Možda vas zanima:
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
LEGENDA O ZAVETNOM KRSTU: Zašto se na planini Jastrebac nalazi hrast koji isceljuje i kako se ostavlja "zavet za zdravlje"
Planina Jastrebac, skrivena u srcu Srbije, nije poznata samo po netaknutoj prirodi, već i po dubokim duhovnim verovanjima. Jedno od najstarijih mesta moći je čuveni Zavetni krst. Otkrivamo zašto se drevni hrast u blizini krsta smatra lekovitim, i kako vernici, po starom običaju, ostavljaju deo svoje odeće kao simbol molitve za zdravlje.
Možda vas zanima:
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
LEGENDA O ZAVETNOM KRSTU: Zašto se na planini Jastrebac nalazi hrast koji isceljuje i kako se ostavlja "zavet za zdravlje"
Planina Jastrebac, skrivena u srcu Srbije, nije poznata samo po netaknutoj prirodi, već i po dubokim duhovnim verovanjima. Jedno od najstarijih mesta moći je čuveni Zavetni krst. Otkrivamo zašto se drevni hrast u blizini krsta smatra lekovitim, i kako vernici, po starom običaju, ostavljaju deo svoje odeće kao simbol molitve za zdravlje.
Možda vas zanima:
Zapis – sveto drvo koje čuva selo pred zimu
U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
LEGENDA O ZAVETNOM KRSTU: Zašto se na planini Jastrebac nalazi hrast koji isceljuje i kako se ostavlja "zavet za zdravlje"
Planina Jastrebac, skrivena u srcu Srbije, nije poznata samo po netaknutoj prirodi, već i po dubokim duhovnim verovanjima. Jedno od najstarijih mesta moći je čuveni Zavetni krst. Otkrivamo zašto se drevni hrast u blizini krsta smatra lekovitim, i kako vernici, po starom običaju, ostavljaju deo svoje odeće kao simbol molitve za zdravlje.
Litije, kolo i tišina pod krošnjom
U mnogim selima širom Srbije, pored livade, na raskrsnici, iznad izvora ili na uzvišenju — raste hrast sa uklesanim krstom. Taj hrast nije samo drvo. On je zapis — sveto stablo koje se ne seče, ne dira, ne skrnavi. U njegovoj senci se ne psuje. Pored njega se ne prolazi galameći.
Zapis se od davnina poštovao kao prirodni hram, mesto molitve u vreme kada sela nisu imala crkve. Sveštenik bi osveštao drvo, najčešće o Spasovdanu ili na dan seoske slave, i uklešao krst u koru. Tu bi se potom obavljale molitve za zdravlje, rodnu godinu i zaštitu od nepogoda.
Foto: Rina
Šta ako neko poseče zapis?
U narodnom verovanju, sečenje zapisa znači izazvati nesreću — i za onog ko poseče i za celo selo. Zabeleženi su slučajevi kada su čak i u vreme turske vladavine ljudi krili zapise, pokrivajući ih granama i blatom, da bi ih zaštitili.
Postoje predanja u kojima se govori o kaznama koje su zadesile one koji su ignorisali svetost drveta: kuga, grad, suša, ili tragedije u porodici.
Živi spomenik prošlosti
I danas se ponegde može naići na zapis: u Gornjoj Trnavi kod Topole, u selima pod Kopaonikom, na visoravnima Homolja, kraj Morave. Stabla stara po nekoliko vekova, još uvek nose krst, ograđena kamenjem ili starom drvenom ogradom.
Za fotografe i putopisce, zapisi su vizuelno moćni — stoje sami, raširenih grana kao ruke u molitvi, dok im se podnožje skriva u travi.
Zapis kao veza sa sobom
U svetu u kojem se identitet meri kroz granice, pasoše i aplikacije, zapis je ono što nas vraća korenu. Ne simbolički — već bukvalno. Drvo koje ne pripada nikome, a čuva svakoga. Mesto gde se Bog tražio bez posrednika, i gde se tišina smatrala govorom.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)