U srpskoj tradiciji, naročito na jugu i zapadu Srbije, kraj svakog sela stoji stablo koje se ne seče, ne dira i ne zaboravlja. Kada zima krene niz planinu, zapis ostaje da ćuti, da gleda i da čuva
U mnogim selima Srbije, i danas možeš naići na drvo ispred koga se ljudi ne krste, ali zastanu. Stariji će ti reći da je to zapis – sveto drvo kraj sela koje nije ograđeno, ali se zna da je svetinja. Urezan krst u kori, malo suve trave oko korena i tišina u krošnji dovoljan su znak da znaš – tu se ne galami, ne lomi grana i ne seda bez potrebe.
Zapis je stari običaj iz vremena kada je čovek prirodu poštovao kao božanstvo. Po predanju, svaki zapis je izabran da štiti selo – od vremenskih nepogoda, bolesti, nesloge i nesreće. To drvo, najčešće hrast, jasen ili orah, stoji kraj sela ili na njegovoj granici. Nije ograđeno, ali ga niko ne dira. Ne zbog zakona, već zbog straha – i poštovanja.
Zimi, zapis ima posebno značenje. U narodu se govorilo da “dok god stoji zapis, selo nije prazno”. Kad opadne lišće, kad staze zatrpa sneg, kad ognjišta utihnu, zapis ostaje da stoji kao čuvar praga. Neki su verovali da u njegovom korenu “spava duh sela”, a drugi da je pod njim zakopano prvo hlebno zrno tog kraja.
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Možda vas zanima:
ČAJKANOVIĆEVO VEROVANJE Dani kada narod veruje da se molitve čuju jače
U srpskom narodnom kalendaru postoje dani kada se kaže da se „otvaraju nebesa“. U tom trenutku, ni molitva ne mora da se izgovori naglas – dovoljno je da je srce spremno
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
U jesenjim i zimskim danima, domaćini su znali da se ne počinje nikakav posao u blizini zapisa. U njegovoj senci se ne psuje, ne tera stoka i ne seče ništa – ni trska, ni gljiva, ni tišina. Pred Svetog Nikolu i Aranđelovdan, ponegde se oko zapisa ostavi šaka žita, parče hleba ili malo rakije. Ne kao žrtva, već kao znak zahvalnosti.
U nekim selima, još uvek se pamti kad je neko pokušao da obori zapis. Kažu da su tog leta bile tri suše i jedan grom. Da li je legenda ili slučajnost, ne zna se – ali zapis više niko nije dirao.
U planinskim krajevima, posebno na Goliji, Tari, Zlataru i u jugoistočnoj Srbiji, zapis je bio i mesto zavetine. Tu su se okupljali ljudi kad zatreba zajednička molitva. Nije to bila liturgija, već tiha molitva naroda – bez knjige, ali sa verom. Deca su tu dovođena da se osveštaju, bolesni da ozdrave, a svađe da se zaborave.
Danas, zapis je često samo senka nekog drugog vremena. Ali on i dalje stoji. I dalje ne traži pažnju, ni obnovu, ni ploču. Samo da ga se ne dira. Da mu se priđe tiho. Da se prođe pored njega sa osećajem da nešto starije od nas još uvek gleda i čeka da ga poštujemo.
Jer kad zima padne, a selo utihne, zapis ostaje da pamti ono što mi zaboravimo.
Prema verovanju iz Biblije, jedna riba je najčistija za posnu trpezu, a evo koja se smatra nečistom
Da li ste znali da postoje čiste i nečiste ribe? Da, prema Bibliji postoje one koje nisu za trpezu
DUHOVNIK SA SV. GORE Kako i kad se čita MOLITVA za upokojene
Molitve za upokojene ne izgovaraju se samo kada su Zadušnice, već se ponavljaju kada god osetite potrebu za tim. Otac Tadej je govorio da prvo treba da se molimo za mrtve, pa tek onda za žive.
Tehnika 369: Tesla je obožavao ovu moćnu metodu manifestacije – zapišite želju i gledajte čudo!
Pisanje afirmacija i moć manifestacije nisu zamena za trud, ali može da pomogne u stvaranju mentalnog i emocionalnog sklada
POPE ILI OČE? Kako je ispravno nazivati sveštenika
U svakodnevnom govoru često se može čuti da neko za sveštenika kaže da je "pop".
ŽENKO IME KOJE IME PREJAKO ZNAČENJE: "Ona koja je ponovo rođena", da li znate KOJE je u PITANJU?
Muški oblik ovog imena je Anastas/Anastasije, te ono kao i žensko lično ime spada u takozvanu grupu „kalendarskih“ imena
Komentari(0)