Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.
Litija: živi lanac između čoveka i svetinje
Litije su povorke koje se održavaju na praznike, najčešće o Đurđevdanu, Spasovdanu, Petrovdanu ili na seosku slavu. Krstonoše — ljudi koji nose krstove, ikone i barjake — vode kolonu kroz sela, polja i zaseoke, stajući kod izvora, zapisa, ili kapela.
Njihova uloga nije simbolična, već duboko poštovana. Često se ta čast prenosi s kolena na koleno, a u nekim mestima, ako krstonoša ne može da prisustvuje litiji, krst ostaje u njegovoj kući, nepoverljiv drugima.
Možda vas zanima:
OBIČAJI VEZANI ZA ROĐENJE DETETA KOD VRANJANACA Većina se vremenom menjala i gubila, a neki od njih su opstali i do danas (VIDEO)
Kod srpskih seljaka na vranjskom gravitacionom području postoji dosta verovanja i običaja o rođenju, novorođenčetu i porodilji.
OPOVRGNUTO UČESTALO VEROVANJE Da li je potrebno da žene nose marame i suknje do poda u hramu? (FOTO/VIDEO)
Pravoslavna vera neraskidivo je vezana za običaje i tradiciju, ali u istim ponekad narod ode predaleko.
Možda vas zanima:
OBIČAJI VEZANI ZA ROĐENJE DETETA KOD VRANJANACA Većina se vremenom menjala i gubila, a neki od njih su opstali i do danas (VIDEO)
Kod srpskih seljaka na vranjskom gravitacionom području postoji dosta verovanja i običaja o rođenju, novorođenčetu i porodilji.
OPOVRGNUTO UČESTALO VEROVANJE Da li je potrebno da žene nose marame i suknje do poda u hramu? (FOTO/VIDEO)
Pravoslavna vera neraskidivo je vezana za običaje i tradiciju, ali u istim ponekad narod ode predaleko.
Možda vas zanima:
OBIČAJI VEZANI ZA ROĐENJE DETETA KOD VRANJANACA Većina se vremenom menjala i gubila, a neki od njih su opstali i do danas (VIDEO)
Kod srpskih seljaka na vranjskom gravitacionom području postoji dosta verovanja i običaja o rođenju, novorođenčetu i porodilji.
OPOVRGNUTO UČESTALO VEROVANJE Da li je potrebno da žene nose marame i suknje do poda u hramu? (FOTO/VIDEO)
Pravoslavna vera neraskidivo je vezana za običaje i tradiciju, ali u istim ponekad narod ode predaleko.
Sela koja nisu zaboravila
U nekim krajevima Srbije, naročito u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji, kao i u Pomoravlju, postoje sela u kojima se litija nije prekidala ni za vreme ratova, komunizma, pa ni pandemije. To su mesta gde se veruje da će seoski mir, zdravlje i rodnost sačuvati samo ako krst izađe iz crkve i prođe među narodom.
U selima oko Trgovišta, Knjaževca, Sokobanje, ali i u zapadnoj Srbiji, krstonoše se i danas poštuju kao posrednici sa nebeskim silama.
Krstonoše kao zavetni ljudi
Krstonoša ne nosi samo teret drvenog krsta. On nosi zavet. U mnogim selima, biraju se posebno pobožni ljudi, često stariji, koji su „dostojni“ da iznesu krst. U nekima se to vezuje za zavet porodice — ako je nekada davno neko bio izlečen ili spasen, njegovi potomci zauvek nose krst na litijama.
Veruje se da krstonoša mora biti trezan, očišćen molitvom, i u nekim mestima — da pre litije posti ili ne izgovara ružne reči danima.
Shutterstock
Šta se dešava ako litije izostanu?
Stariji ljudi veruju da izostanak litije donosi sušu, bolest ili svađu u selu. Zato se, i u savremenim okolnostima, makar mali broj ljudi okuplja da simbolično ponese krst. Zabeleženo je da su u nekim mestima ljudi sami izlazili iz kuća kad niko nije organizovao litiju — „da ne ostane prazno leto“.
Litija i krstonoša – više od običaja
Krstonoše su i danas znak da vera nije samo u crkvi, već u koraku, u tišini, u dodiru ikone i pesmi što se prenosi niz drum. Zato se poštuju i kad prođu — pogleda ih se, pozdravi, čak i nepoznati prolaznici zastanu. Jer u tom trenutku, ceo svet postaje jedno selo, a to selo korača ka nebu.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Kako je ajvar dobio ime? Ovo je turska reč i nema veze ni sa paprikom ni sa zimnicom
Ajvar, magična reč koja sva vrata otvara... Stigla je sezona, a ovo tradicionalno jelo ukrasiće sve trpeze – i za doručak, i za ručak, i za večeru, i između. Recept? Svaka domaćica ima svoj. Poreklo? I to bi moglo da bude komplikovano, pa ćemo reći samo da nam pripada svima po malo
Ko ima pravo na titulu "hadži"? Srpska pravoslavna crkva se ništa ne pita, ali jedan papir je važan
Saznajte pravo značenje titule „hadži“ u srpskoj pravoslavnoj tradiciji – kako je nastala, šta simbolizuje i na koji način se može uneti u lična dokumenta.
"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh
Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.
Bliži se pravi trenutak da posejete božićnu pšenicu: Evo kako da vam ispadne što lepša
Bliži se idealan dan da posejete božićnu pšenicu. Imamo proverene trikove za negu da vam bude najlepša i najgušća, puna sreće!
Komentari(0)