IŠAO JE KOD ŽENSKOG FRIZERA, IMAO LIČNOG KONOBARA Ovo sigurno niste znali o Ivi Andriću, srpskom nobelovcu
Oni koji su imali čast da ga lično upoznaju, pamtiće Iva Andrića kao čoveka koji je voleo da razgovara sa svima i nakon što je postigao svetsku slavu.
Za sobom je ostavio čuvena pisana dela koja su sastavni deo školske lektire, ali i uspomene kojih se sećaju oni koji su imali čast da upoznaju Iva Andrića. Naš nobelovac rođen je pre 130 godina u mestu Dolac kod Travnika.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
U osnovnoj školi "Ivo Andrić" u Pranjanima, oktobar je mesec pisca po kojem je i dobila naziv. Za mlade njegov stvaralački opus nije samo obavezni deo gradiva, već pouka za život.
- Ja sam pročitao priču "Aska i Vuk", i na mene je ostavilo poseban utisak to što je ona otišla težim putem u odnosu na svoje vršnjake - kaže za RTS Aleksa Damljanović, učenik OŠ "Ivo Andrić".
Na učenicu iste škole Nataliju Milošević naročito je uticalo je delo "Mostovi", "zato što mostobi ne služe ničemu što je tajno i zlo".
- Najviše mi se dopala pripovetka "Jelena, žena koje nema", zbog opisa - dodala je učenica Anđela Papić.
- Govori o ljudima kako se ponašaju i kako treba da se usredsredimo na život i šta treba da radimo - poručuje učenica Teodora Tomanić, koja takođe pohađa školu "Ivo Andrić" u Pranjanima.
Lični konobar i frizerka sa tremom
Printscreen/Youtube
Sada su penzioneri, ali početak uspešnih karijera obeležilo im je druženje sa slavnim piscem. Slobodan Krstić bio je lični konobar, dok je Slađana Anđelković bila lični frizer Iva Andrića.
- Voleo je da za vreme doručka pojede ovčje kiselo mleko iz našeg kraja, odnosno iz sela Jezera, koje se ne jede kašikom, već viljuškom. I on je to voleo, to mu je davalo ovako neku svežinu. Čestrdeset druge godine je boravio u Soko banji prvi put i tu je, po njegovim rečima, počeo da piše roman "Na Drini ćuprija". Kasnije, on je imao svoju karijeru i tako dalje, ali evo desilo se da je sedamdesetih godina dva puta boravio kod nas u Soko banji - ispričao je Slobodan Krstić, penzioner i bivši direktor hotela „Moravica" u Soko banji.
Frizerka u penziji Slađana Anđelković istakla je da je, kada je prvi put šišala Iva Andrića, imala veliku tremu.
- Prvi put šišam, a on ima toliko oštru, tešku kosu. tad nije bilo fenova, nego su bile haube. E, onda ja lepo njemu ošišam. Kaže: "Drago moje dete, nemoj da se sekiraš, rekao mi je direktor Vasa da si ženski frizer, samo idi po fazonu i nećeš pogrešiti". I ja lepo po fazonu ošišam. On je voleo, recimo, iskrade se iz hotela, salon je bio kako se ulazi u hotel, sa leve strane. I on mi samo da znak, da ne zna niko, i ode na pijacu - iskrena je frizerka u penziji Slađana Anđelković.
Oni koji su imali čast da ga lično upoznaju, pamtiće Iva Andrića kao čoveka koji je voleo da razgovara sa svima i nakon što je postigao svetsku slavu.
Ti susreti sa narodom bili su izvor inspiracije, koju je pretočio u pouke i mudrosti za buduće generacije.
BONUS VIDEO:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Voda iz gvozdenog bunara: Srpski eliksir iz sela Izvor koji se verovalo da leči krv i vraća snagu
Duboko u planinama kod Babušnice postoji bunar iz kog izbija crvena voda, za koju narod veruje da čisti krv, podiže gvožđe i leči umor
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Manastir koji su Srbi gradili vinom i pesmom: Reževići i zavet Stefana Prvovenčanog
Na samo nekoliko koraka od mora, u brdima iznad Petrovca, krije se srpski manastir koji je vekovima bio utočište careva, pesnika i hajduka
Komentari(0)