Najstarija ktitorska freska na našim prostorima koja prikazuje dvoglavog orla je slika kneza Miroslava.

Srpski grb sa dvoglavim orlom i četiri ocila sastavni je deo naše tradicije i identiteta i uz manje korekcije postoji već vekovima. Veruje se da su prvi počeli da ga koriste Nemanjići, a iako nije postojalo ustaljeno pravilo, na najstarijem danas sačuvanom prikazu grba, orao uopšte nije bio beo.
Grb Srbije se kroz vekove menjao, dobijao ili gubio neke elemente, ali je uvek zadržavao osnovne simbole državnosti i državotvornosti Srbije – dvoglavog orla i četiri ocila.
Sadašnji srpski grb čini srebrni dvoglavi orao oružan zlatno na crvenom štitu. Orao na grudima ima crveni štit koji srebrni grčki krst deli na četiri dela sa po jednim ocilom u svakom delu.
Možda vas zanima:

Srpska PRINCEZA sa najneobičnijim imenom: Niko u istoriji se nije tako zvao
Ćerka Milutina Nemanjića i Jelisavete Arpad je imala jako neobično ime

NISU KORISTILI KAŠIKE Šta se zaista serviralo i čime se jelo na dvoru Nemanjića
U Srbiji su za vreme Nemanjića na trpezi bili i plodovi mora, razne vrste ribe, ali i voće poput bresaka.
Možda vas zanima:

Srpska PRINCEZA sa najneobičnijim imenom: Niko u istoriji se nije tako zvao
Ćerka Milutina Nemanjića i Jelisavete Arpad je imala jako neobično ime

NISU KORISTILI KAŠIKE Šta se zaista serviralo i čime se jelo na dvoru Nemanjića
U Srbiji su za vreme Nemanjića na trpezi bili i plodovi mora, razne vrste ribe, ali i voće poput bresaka.
Možda vas zanima:

Srpska PRINCEZA sa najneobičnijim imenom: Niko u istoriji se nije tako zvao
Ćerka Milutina Nemanjića i Jelisavete Arpad je imala jako neobično ime

NISU KORISTILI KAŠIKE Šta se zaista serviralo i čime se jelo na dvoru Nemanjića
U Srbiji su za vreme Nemanjića na trpezi bili i plodovi mora, razne vrste ribe, ali i voće poput bresaka.
Možda vas zanima:

Srpska PRINCEZA sa najneobičnijim imenom: Niko u istoriji se nije tako zvao
Ćerka Milutina Nemanjića i Jelisavete Arpad je imala jako neobično ime

NISU KORISTILI KAŠIKE Šta se zaista serviralo i čime se jelo na dvoru Nemanjića
U Srbiji su za vreme Nemanjića na trpezi bili i plodovi mora, razne vrste ribe, ali i voće poput bresaka.
Najstarija slika dvoglavog orla nalazi se u Bijelom Polju
Dvoglavi orao se prvi put kod srpske vlastele pojavljuje još u doba Stefana Nemanje. Boja orla, međutim, varirala je. Najstarija ktitorska freska na našim prostorima koja prikazuje dvoglavog orla je slika humskog velikog kneza Miroslava u crkvi Svetog apostola Petra na Limu, kod Bijelog Polja.
printskrin
Knez nosi kratak plašt ceo pokriven malim crvenim dvoglavim orlovima u krugovima. Miroslav je bio brat Stefana Nemanje pa se da zaključiti da je grb u to vreme već bio u upotrebi.
Nakon ovog perioda grb ovog izgleda se ustaljuje – Stefan Prvovenčani, kralj Radoslav i kralj Vladislav, na freskama u Žiči, Bogorodici Ljeviškoj, Mileševi i Studenici na odeći nose žute tj. zlatne dvoglave orlove u krugovima, najčešće na crvenoj podlozi.
Izgled grba u doba cara Dušana
Punu afirmaciju ovaj grb doživljava za vreme vladavine cara Dušana što se povezuje sa njegovim nastojanjem da srpska kraljevina postane glavni nastavljač i obnovitelj Vizantijskog carstva.
Na zastavi koja se pojavljuje 1339. godine na mapi katalonskog kartografa, Dušanovog savremenika, Anđelina Dunserta, sačuvan je izgled ovog grba. Na karti je prikazano kraljevstvo Dušana Nemanjića sa njegovom prestonicom Skopljem, nad kojim se vijori zlatni barjak sa crvenim dvoglavim orlom.
Očigledno je da ustaljeno pravilo o boji orla nije postojalo. Tokom 14. veka počinju da se pojavljuju različite varijante grba Nemanjića – srebrni dvoglavi orao na crvenoj pozadini, i crveni dvoglavi orao na srebrnoj pozadini.
Na kraju se ustalila varijanta srebrnog orla na crvenom polju, nasuprot vizantijskog crnog orla na zlatnom polju, i ta varijanta se danas smatra grbom Nemanjića.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

KO JE BIO KULIN BAN IZ IZREKE KOJU MNOGI SRBI OBOŽAVAJU: Njegov život obavijen velom misterije, a ovako se slagao sa NEMANJIĆIMA
Svakom od nas se desilo da upotrebi izreku "od Kulina bana..." kada neko počne da priča nadugačko i naširoko (mlađe generacije bi rekle da "smara") o temi koja ne zavređuje toliku pažnju...

Nadežda Petrović: Slikarka koja je život položila za otadžbinu
Rođena u Čačku, školovana u Minhenu, živela između Beograda i Evrope, Nadežda Petrović bila je mnogo više od umetnice. Njene slike i danas krase galerije, a njeno ime vezano je i za hrabrost – jer je u balkanskim i Prvom svetskom ratu dobrovoljno negovala ranjenike, položila svoj život i ušla u legendu.

Gde se ukazala Bogorodica: Priča o manastiru Đunis
Na obali Južne Morave, nadomak Kruševca, podignut je manastir Đunis, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, na mestu gde se, po predanju, ukazala Bogorodica.

Gde je bila kula Ivana Kosančića? Čuvar prošlosti i mitsko mesto južne Srbije
Na vulkanskom vrhu Radan planine, iznad Kuršumlije, uzdiže se Ivan kula – srednjovekovno utvrđenje koje istorija vezuje za doba despota Stefana Lazarevića, a narodna predanja da je baš odavde Ivan Kosančić pošao u boj na Kosovu polju.

Misli i dela Svetog Vladike Nikolaja: Glas koji ne prestaje da odjekuje
Episkop, bogoslov, misionar i besednik, Vladika Nikolaj Velimirović ostavio je iza sebe dela i poruke koje i danas nadahnjuju verni narod širom Srbije i sveta.
Komentari(0)