"Peva Lepa Lukić Od izvora dva putića, a Andrić kaže..." Reakcija našeg nobelovca na pesmu kraljice narodne muzike i danas se prepričava
Živu uspomenu na Ivu Andrića čuva prvi komšija sa Andrićevog venca 8, slikar Dimitrije Diško Marić.
Svedočenje Andrićevog komšije, poznatog slikara, baca novo svetlo na lik čuvenog književnika, našeg jedinog nobelovca.
Pre nekoliko dana na Prvom programu RTS-a počelo je emitovanje serije "Nobelovac". Autorski tim ovog ostvarenja prikupljao je građu i konsultovao sve raspoložive izvore kako bi što autentičnije predstavili ličnost Ive Andrića.
Marićeva sećanja na Andrića
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Naš čuveni književnik je u Beograd prvi put došao 1919. godine. Stanovao je na više adresa, a njegov stan, na današnjem Andrićevom vencu, postao je spomen-muzej.
Živu uspomenu na Ivu Andrića čuva prvi komšija sa Andrićevog venca 8, slikar Dimitrije Diško Marić.
U knjizi “Ko je bio Ivo Andrić – sećanja savremenika”, koju je priredila Žaneta Đukić Perišić, u skupini autentičnih sećanja na Ivu Andrića iz ugla njegovih savremenika – školskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, komšija, rođaka, političara i poznanika, uključeno je i sećanje Dimitrija Marića.
Slikar i njegova supruga glumica, Nevenka Urbanova, negovali su prijateljske odnose sa Andrićem i njegovom suprugom Milicom.
- Mi smo bili susedi koji nisu razmenjivali specijalitete, ali ipak su nama stizale urmašice, a Nevenka je Andriću spremala ono što je najviše voleo, šaminjone sa puterom i peršunom. Nismo imali televizor i često su nas zvali da gledamo zajedno - sećao se Marić.
Diško je dao i posebne detalje o načinu života iza zidova Andrićevog stana.
- On, koji je živeo kao stepski vuk Hermana Hesea osetio je blagodeti porodične topline i porodičnog života. Tri žene su brinule o njemu: Milica, baka Zorka, divna mama Miličina i Milka služavka koja im je bila vrlo privržena. Ona je dugo bila kod njih. Kasnije je došla Matija. Bilo je to u vreme kada je Andrić ostao sam. To je već druga priča. Kada je počelo uređivanje stana, Milica, kao kostimograf koji voli ozbiljne boje – ljubičasto, sivo, htela je tako nešto, pošto imaju stilski nameštaj koji zahteva izvesnu ozbiljnost, htela je tu ozbiljnost da sprovede do kraja. Pozvala je Nevenku koja je Milici predložila – što se Andriću dopalo i on je to podržao malo svetlije tonove. Da ne budu sive zavese, da ne bude sivo i belo već da bude boja kajsije, tako neki blago rumeni tonovi.
Od izvora dva putića
Dimitrije Marić otkrio je da je naš nobelovac voleo da uživa uz televizijski program, te da je izuzetno poštovao glumca Miodraga Petrovića Čkalju, ali i kako ga je pesma pevačice Lepe Lukić navela da ispriča jednu mudrost.
- Mi nismo u to vreme imali televizor i oni su nas zvali da pogledamo po neku seriju (tada smo otkrili da Andrić voli da gleda Čkalju, to su bili njegovi trenuci opuštanja). Andrić je bio čovek dubokog sadržaja i u običnom razgovoru vi čujete njegove mudrosti ili neki komentar koje je on saopštavao na poseban način. Na televiziji muzički intermeco, peva Lepava Lukić "Od izvora dva putića vode na dve strane", a Andrić kaže: "Vidite, uvek postoje najmanje dva puta, čovek ima izbor, nemojte da se žalimo na sudbinu, neki put možemo i sami da biramo."
Lepa nije imala sreću da ga upozna
Autor čuvene pesme Lepe Lukić "Od izvora dva putića" je Petar Tanasijević, čiji je najveći hit "Jutros mi je ruža procvetala".
- "Od izvora dva putića" je jedina pesma koja je mene izabrala. Sve ostale sam ja birala. Znam da sam bila omiljena pevačica Andrića, jer su o tome pisale novine. Nisam imala sreću da ga upoznam. Ali negde je ostalo zapisano da je jako voleo moju pesmu "Vremena su prošla stara". Svidela mu se, rekao je, "melodija, ali i tekst". Rado bih Andriću, da je to od mene tražio, otpevala ovu, a i sve druge pesme. Lepo je kad znate da vas je voleo jedan takav velikan - istakla je svojevremeno Lepa Lukić.
(Srbija danas)
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Lekcije Desanke Maksimović: Zašto je pesnikinja odbijala da stavi „jedinicu” – i šta to govori o današnjoj školi
Znanje je znanje, makar se steklo i posle pet dana. U rečima čuvene profesorke književnosti krije se kritika sistema koji vrednuje trenutak, a ne čoveka.
KALENDAR KRSNIH SLAVA: Spremite se – ovo je kompletan spisak slava koje nas očekuju u narednom periodu
Počinje vreme slava, gozbi, veselja, ali i okretanja ka pravoslavnim vrednostima
Komentari(0)