Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Ovaj sveti običaj prenosi se sa kolena na koleno i predstavlja ne samo pobožnost prema svecu zaštitniku, već i vezu sa precima, način da se očuva identitet porodice i povezanost sa sopstvenim domom. U tekstu koji sledi objašnjavamo kako se krsna slava prenosi, kada i kako mladi preuzimaju običaj, ali i na koji način porodica može odabrati sopstvenog sveca zaštitnika.
Ako se sinovi ožene i ostanu u očevoj kući, onda svi zajedno nastavljaju da slave istog sveca. Međutim, ako jedan sin zasnuje svoju porodicu u drugoj kući, on treba u svom domu da ima sopstvenu slavu.
Da li imamo pravo da izaberemo sami slavu?
Ljudi koji, pak, nemaju svoju krsnu slavu mogu je prihvatiti drugačijim putem. Krsna slava zove se još i krsno ime. Ovo verovatno potiče od vremena kada se prvi predak krstio na dan nekog svetitelja i uzeo da ga praznuje kao slavu doma, pa su i ostali potomci kroz godine i vekove ovo prihvatili kao krsno ime porodice.
Možda vas zanima:
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Možda vas zanima:
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Možda vas zanima:
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Ako nemate takve pretke, vi možete uzeti sveca na čiji dan ste kršteni, ili (ako niste kršteni) odabrati sveti dan kada ćete se krstiti pa uzeti tog svetitelja za krsno ime.
Neki ljudi biraju slavu tako što sami odaberu sveca koji je zbog nečeg u njihovom životu značajan – ako im se nešto desilo loše ili dobro, pa im je taj svetac pomogao, darovao im nešto ili ih oslobodio nekakve nevolje… Onda tog svetitelja biraju kao zaštitnika kuće i porodice.
U dogovoru sa parohom, na ovaj način, možete izabrati sami svetitelja kog želite i praznovati vašu krsnu slavu.
Kako i kada se preuzima slava od oca?
Slava je zaštitnik domaćeg ognjišta i pomoćnik u svakom radu, veliki Božiji blagoslov i zaštitnik svih ukućana, naročito dece. Zato se savetuje svim mladima koji zasnivaju svoje porodice da preuzmu slavu od oca ili da odaberu vlastito krsno ime.
Prve godine nakon osnivanja vlastite porodice, sin dolazi na očevu slavu. Kad se kolač iseče, otac iz svoje desne ruke predaje sinu jednu četvrtinu kolača, poljube se, jedan drugom čestitaju slavu, a otac poželi sinu da sa svojom ženom i decom dugo u zdravlju slavi krsnu slavu. Sin nosi deo kolača kući, podeli ga sa svojom porodicom, a već naredne godine počinje redovno da slavi svog sveca zaštitnika u svom novom domu.
Evo kako se krsna slava uvodi u novi dom: Ovo je jedini ispravan način
Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Sigurna ruka, strpljenje i osećaj za svetlo i senku: Milovan iz sela Bapsko polje je pirograf - ono što on stvara ne može da napravi veštačka inteligencija
Pirografija je umetnička tehnika stvaranja crteža, ornamenata i natpisa spaljivanjem površine drveta užarenim metalnim vrhom. Iako se danas prepoznaje kao poseban vid likovnog stvaralaštva, ova tehnika svoje korene ima u starim zanatskim veštinama, pa se s pravom može smatrati drevnim umetničkim zanatom koji spaja ručni rad, preciznost i stvaralačku dušu.
Stradao zbog vere: Priča o Svetom Hristu koju svi treba da znamo
Na današnji dan, 11. decembra, vernici SPC obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Hristu — mladiću koji je svojim životom i stradanjem u 20. veku ostavio dubok trag u srpskom duhovnom pamćenju.
NIJE DO PRAVOSLAVLJA: Zašto pokrivamo ogledala na sahrana?
Ovi običaji su deo starih paganskih praksi i praznoverica.
U JEDNOJ REČENICI: Nušić je dao najbolju definiciju ŽENE
Branislav Nušić i Darinka imali su troje dece: Margitu, Strahinju Bana i Oliveru. Olivera je umrla kada je imala samo dve godine. Nušić je bio veoma privržen svojoj deci, koju je vodio u slikarske ateljee i u pozorište. NJegova deca su glumila u nekim njegovim predstavama.
Komentari(0)