Ćerka Milutina Nemanjića i Jelisavete Arpad je imala jako neobično ime
Ćerka kralja Milutina Nemanjića i njegove treće supruge Jelisavete Arpad nosila je veoma neobično ime koje se više nikad u našoj istoriji nije ponovilo.
Srpski kralj Milutin Nemanjić ženio se čak pet puta. Brakove je, kao i većina srednjovekovnih vladara, sklapao iz političkih motiva. Samo sa petom suprugom, maloletnom Simonidom, nije imao naslednike.
Istorija pamti njegove potomke: srpskog kralja Stefana III Dečanskog, potom nesuđenog srpskog kralja Konstantina, ćerku Anu (Nedu) i ćerku vrlo neobičnog imena – Caricu Nemanjić, piše Opanak.
Možda vas zanima:
ŠUMADIJA, ŠAJKAČE, ŠLJIVE I OPANCI, KOLEVKA BUNA I USTANAKA Zemlja koja je iznedrila mnoge srpske vođe i velikane
Ne postoje jasne granice Šumadije. Ako bi morale da se povuku, mogli bismo da kažemo da su na severu njene međe Sava i Dunav, na istoku krivudava Velika Morava, na jugu Zapadna Morava, na zapadu Kolubara i rečica Ljig.
KAKO JE IZGLEDAO PRVI SRPSKI GRB Na orlu nije bilo najvažnijeg detalja
Najstarija ktitorska freska na našim prostorima koja prikazuje dvoglavog orla je slika kneza Miroslava.
Možda vas zanima:
ŠUMADIJA, ŠAJKAČE, ŠLJIVE I OPANCI, KOLEVKA BUNA I USTANAKA Zemlja koja je iznedrila mnoge srpske vođe i velikane
Ne postoje jasne granice Šumadije. Ako bi morale da se povuku, mogli bismo da kažemo da su na severu njene međe Sava i Dunav, na istoku krivudava Velika Morava, na jugu Zapadna Morava, na zapadu Kolubara i rečica Ljig.
KAKO JE IZGLEDAO PRVI SRPSKI GRB Na orlu nije bilo najvažnijeg detalja
Najstarija ktitorska freska na našim prostorima koja prikazuje dvoglavog orla je slika kneza Miroslava.
Možda vas zanima:
ŠUMADIJA, ŠAJKAČE, ŠLJIVE I OPANCI, KOLEVKA BUNA I USTANAKA Zemlja koja je iznedrila mnoge srpske vođe i velikane
Ne postoje jasne granice Šumadije. Ako bi morale da se povuku, mogli bismo da kažemo da su na severu njene međe Sava i Dunav, na istoku krivudava Velika Morava, na jugu Zapadna Morava, na zapadu Kolubara i rečica Ljig.
KAKO JE IZGLEDAO PRVI SRPSKI GRB Na orlu nije bilo najvažnijeg detalja
Najstarija ktitorska freska na našim prostorima koja prikazuje dvoglavog orla je slika kneza Miroslava.
Carica, ili Zorica kako su je još zvali, rođena je oko 1283. godine u braku srpskog kralja Milutina i njegove treće supruge Jelisavete Arpad, ćerke ugarskog kralja Ištvana V. Iako brak sa Jelisavetom nije dugo potrajao, samo godinu dana, Milutin je Caričinu majku vratio u njenu domovinu Mađarsku, a ćerku Caricu ostavio da odrasta na svom dvoru sa braćom Stefanom i Konstantinom.
Caricu Nemanjić spominje anonimni hroničar koji je 1308. godine prolazio kroz Srbiju i ostavio podatke o uzrocima građanskog rata između Milutina i brata Dragutina, sremskog kralja. Milutin je, prilikom pregovora sa vladarima Zapadne Evrope, nudio Šarlu Valoi brak između Šarla II Alansonskog i svoje ćerke Carice. Ovaj brak trebalo je da učvrsti savez između Milutina uperen protiv vizantijskog cara Andronika II.
Pregovori su vođeni jula 1308. godine i završeni su neuspehom. Ipak, pominje se da se Carica udavala dva puta. Datum njene smrti nije zapamćen, kao ni to da li je imala potomke. Ipak, ostaje upamćena kao srpska princeza sa najunikatnijim imenom, koje više nije nosila nijedna srpska princeza u istoriji.
Lik Carice Nemanjić prikazan je na freskama u Gračanici i Dečanima.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
"DA LI U CRKVU MORAM U SUKNJI" Iguman manastira Fenek objasnio pravila oblačenja, ali i kako se celiva ikona! Polemika oko marame
Srbija je poznata po velikom broju pravoslavnih svetinja.
Crkva odbija venčanje kad je razlika u godinama ovolika: Pravilo koje šokira mnoge, evo kako to objašnjavaju
Mnogi parovi ne znaju da crkva ima pravilo o razlici u godinama između mladenaca. Saznajte kolika razlika je dozvoljena i zašto sveštenici odbijaju venčanje.
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Nedeljom se ne šije – ne zbog lenjosti, već zbog kazne
U narodu se govorilo da žena koja uzme iglu u nedelju, ušiva sama sebi nemir. Nedelja je dan kada treba ćutati, odmarati i slušati, ne boditi red iglom
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Komentari(0)