KAKO JE JOVA ZMAJ DOBIO NADIMAK MALO KO ZNA Zahvaljujući maloj omaški Jovanovića i zanimljivoj igri reči, ostao je u narodu poznat pod ovim imenom
To je zapravo igra reči – „Zmaj“ je „3. maj“, kada se čita na ćirilici

Čuveni srpski književnik Jovan Jovanović (1833-1904) najpoznatiji je po svom nadimku – Zmaj. Ipak, malo ljudi zna kako ga je dobio i šta on zapravo predstavlja.
Prvo, čika Jova Zmaj nadimak uopšte nije dobio po mitskoj životinji.
U mladosti su ga zbog niskog rasta zvali Kiš Janoš – na mađarskom „mali Jovan” i verovatno bi to bio nadimak po kome bi ga zapamtile i buduće generacije čitalaca da 1864. nije pokrenuo satirični list koji se zvao – Zmaj.
Možda vas zanima:

Zmajevi u srpskoj mitologiji: Tajanstveni čuvari sela i ljudi
Za razliku od zapadnih priča, u srpskom verovanju zmajevi nisu zli – oni su zaštitnici, nevidljivi ljubavnici i čuvari prirode.

OVO JE NAJSREĆNIJA ZEMLJA SVETA: Evo na kom mestu je Srbija
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je danas objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.
Možda vas zanima:

Zmajevi u srpskoj mitologiji: Tajanstveni čuvari sela i ljudi
Za razliku od zapadnih priča, u srpskom verovanju zmajevi nisu zli – oni su zaštitnici, nevidljivi ljubavnici i čuvari prirode.

OVO JE NAJSREĆNIJA ZEMLJA SVETA: Evo na kom mestu je Srbija
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je danas objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.
Možda vas zanima:

Zmajevi u srpskoj mitologiji: Tajanstveni čuvari sela i ljudi
Za razliku od zapadnih priča, u srpskom verovanju zmajevi nisu zli – oni su zaštitnici, nevidljivi ljubavnici i čuvari prirode.

OVO JE NAJSREĆNIJA ZEMLJA SVETA: Evo na kom mestu je Srbija
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je danas objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.
To je zapravo igra reči – „Zmaj“ je „3. maj“, kada se čita na ćirilici.
Ovaj datum predstavlja sećanje na događaj iz 1848. godine (po julijanskom kalendaru) kada je u Sremskim Karlovcima održana Majska skupština na kojoj su Srbi postavili svoje zahteve i tražili autonomiju u okviru Austrougarske monarhije.
Na tom skupu u Sremskim Karlovcima Srbi su proglasili autonomno Srpsko vojvodstvo (Srpsku Vojvodinu), što je u ono vreme bio događaj od velikog političkog i društvenog značaja. U njegovu čast čika Jova je pored svog imena uvek dopisivao 3. maj (datum održavanja Skupštine).
Jednom se dogodilo da je u potpisu izostavio tačku posle broja tri, pa je treći dan maja postao – Zmaj! (3maj)
Zahvaljujući ovoj maloj omaški, Jovanović je dobio nadimak po kome je i danas najprepoznatljiviji. Nadimak je poslužio i kao nadahnuće za ime njegovog čuvenog satiričnog časopisa, a mesto gde je umro, Sremska Kamenica, jedno vreme nosilo je pridev Zmajeva.
Vredi napomenuti da je Zmaj, pored toga što je ostao poznat kao pesnik i satiričar, bio i tvorac jednog od prvih srpskih stripova. Strip šala pod nazivom „Pretovareno“ pojavio se u časopisu „Neven“ 1881. godine.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:

Večeras pred spavanje svaka žena obavezno treba da urade 1 stvar: Naše bake taj običaj nikako nisu kršile, jer se veruje da ćete tako predvideti svoju sudbinu
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanskoj istoriji, kada je prema verovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gde je i umro.

Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima

Kad crkveno zvono zazvoni samo: Narodni strah od nevidljivog gosta
U srpskoj tradiciji, neobjašnjivo zvonjenje označava smrt, opomenu ili dolazak duše

Kad petao zapeva: Zašto je njegov glas granica između svetova
U srpskom narodnom verovanju, petao ne budi samo ljude – on tera demone i označava povratak svetlosti

Kada ptica udari u prozor: Upozorenje iz narodnog predanja ili slučajnost?
Zašto su naši preci smatrali da je ptica na prozoru znak smrti, bolesti ili velike promene
Komentari(0)