KO JE ZAISTA PRESUDIO KARAĐORĐU I ZAŠTO JE MORAO DA UBIJE SVOG BRATA: Šokantni detalji tajnog suđenja kod starih Srba!
Karađorđe je ubio brata Marinka, a taj čin je obeležio Prvi srpski ustanak. Ipak, to nije bila impulsivna odluka, već SPARTANSKA ODLUKA najvišeg srpskog suda! Ovo je istina o TAJNOM SAVETU, strahu od turske osvete i surovom MORALU srpskih hajduka!
Mnogi znaju za Karađorđevu preku narav, ali malo ko razume kontekst u kome se dogodilo najpotresnije ubistvo u istoriji srpske revolucionarne borbe – ubistvo rođenog brata Marinka. Istorijski izvori i zapisi, pre svega Vuka Karadžića i kasnijih biografa, potvrđuju da to nije bio običan zločin iz strasti. Marinko Petrović, Karađorđev brat, počinio je zločin nad lokalnom porodicom u Šumadiji, što je u tursko doba nosilo strašnu opasnost: tursku osvetu i totalnu kompromitaciju Ustanka. Zbog toga se aktivirao najviši, tajni autoritet koji je stajao iznad kneza: Sud starih starešina. Ovaj sud je funkcionisao po strogom, arhaičnom pravu, gde je čast zajednice bila važnija od života pojedinca, čak i ako je reč o vođi Ustanka. Ovi detalji bacaju novo svetlo na herojstvo, ali i surovost tog vremena.
Tajni savet: Arhaično pravo Starešinstva
Nakon što je Marinko počinio zločin, a selo se, u strahu od turske odmazde, obratilo Karađorđu, vožd je bio pred nemogućom odlukom. Da bi izbegao linč, anarhiju i, najvažnije, tursku intervenciju (koja bi kaznila celo selo zbog Marinkovog nedela), Karađorđe je sazvao Tajni savet – zbor najuglednijih starešina i hajdučkih harambaša. U tom trenutku, Srbija nije imala centralnu vlast, već se oslanjala na plemensko i hajdučko pravo. Starešine su donele jednoglasnu presudu: smrt. Pravilo je bilo jasno: nema izuzetaka u borbi za slobodu. Ako bi Karađorđe oprostio bratu, poslao bi poruku slabosti i nejednakosti pred zakonom, čime bi ceo Ustanak izgubio moralni autoritet. Presuda je, dakle, bila kolektivna odluka vrhovnog, ali tajnog, političko-pravnog tela.
Možda vas zanima:
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
VELIKA BORBA ZA KONAČNO OSLOBOĐENJE Dan kada je cela Evropa pričala o Srbiji i podvizima srpskih junaka!
Deligrad - mesto gde se odigrao jedan od najčuvenijih bojeva u Prvom srpskom ustanku.
Možda vas zanima:
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
VELIKA BORBA ZA KONAČNO OSLOBOĐENJE Dan kada je cela Evropa pričala o Srbiji i podvizima srpskih junaka!
Deligrad - mesto gde se odigrao jedan od najčuvenijih bojeva u Prvom srpskom ustanku.
Možda vas zanima:
Kako su ustanici na Ivankovcu pobedili vojsku od 20.000 Osmanlija - Junaštvo Milenka Stojkovića i noćni dolazak Karađorđa
Sudbonosni dani Prvog srpskog ustanka u Moravskoj dolini. Na obroncima brda Ivankovac, nedaleko od Ćuprije, avgusta 1805. godine odigrala se presudna bitka između ustanika i osmanske vojske. Ovaj sukob, poznat kao Bitka kod Ivankovca, bio je prva velika pobeda ustanika nad regularnom turskom vojskom, a njegov značaj bio je ogroman – ulio je narodu samopouzdanje i pokazao da se vekovima sanjana sloboda može izboriti oružjem.
VELIKA BORBA ZA KONAČNO OSLOBOĐENJE Dan kada je cela Evropa pričala o Srbiji i podvizima srpskih junaka!
Deligrad - mesto gde se odigrao jedan od najčuvenijih bojeva u Prvom srpskom ustanku.
Posledice i Odluka VOŽDA: Strašna poruka Srbima
Karađorđe je presudu izvršio lično. Ovaj čin nije bio samo izvršenje kazne, već politički i psihološki manevar kojim je vožd potvrdio svoju gestu i apsolutnu predanost borbi. Izvršenjem smrtne kazne nad rođenim bratom, poslao je jasnu poruku i Turcima i Srbima: Pred Ustanak se svi moraju pokloniti. Ovaj čin je cementirao Karađorđevu reputaciju ne samo kao hrabrog ratnika već i kao neumoljivog vladara koji stavlja slobodu nacije iznad ličnih osećanja. Iako je čitavog života patio zbog te odluke, istoričari se slažu da je to bila surova, ali neophodna demonstracija sile i pravde u brutalnom vremenu, čime je sprečeno dalje rasulo i turska odmazda.
Tajna pretnja i surova disciplina
Disciplina u Prvom srpskom ustanku bila je spartanski surova. Karađorđevo ubistvo brata nije bilo jedini primer. Starešine su često, u tajnosti, donosile odluke o pogubljenjima za pljačku, kukavičluk ili izdaju, jer je svako odstupanje od pravila moglo da znači totalni krah za ceo narod. Tajni zborovi i suđenja su bili ključni mehanizam samoodbrane srpske revolucionarne vojske i, iako brutalni, efikasno su održavali red. Marinkov slučaj je samo najpoznatiji primer kako je moralna čvrstina vođstva bila najvažnija stavka u borbi za državu.
Svoj talenat otkrila u vreme korone, a onda je hobi postao i posao: Jelena iz Čačka stvara heklane torbe na drvetu, stari zanat dobila je u nasledstvo
Upotreba pamuka u ručnim radovima, poput heklanja i pletenja, poznata je od davnina. Međutim, malo ko zna da se pamučni konac može koristiti i za izradu torbi od drveta, kao spoj prirodnog, umetničkog i modernog.
Bravo deco: Učenici Mašinsko-saobraćajne škole u Čačku kroz film oživeli lik i delo velikog Disa, Magdalena i Nikola sjajno doneli svoje uloge
Učenici Mašinsko-saobraćajne škole, nadahnuti životom i nasleđem zavičajnog pisca Vladislava Petkovića Disa, oživeli su njegovu autobiografiju i pesnički svet, od rodnog Zablaća pa sve do Krfa, mesta njegovog tragičnog kraja. Svo to putovanje pretočili su u film „Sa očima izvan svakog zla“. Ovo nije prvi put da profesorka srpskog jezika i književnosti Tamara Pantović sa svojim učenicima oživljava pisce i književna dela. Prošle godine to je bila Na Drini ćuprija, a ove godine Dis.
Narod je obožavao, a Miloš je varao na svakom ćošku: Kneginja Ljubica sahranila petoro dece, zbog jednog greha se kajala do kraja "Bog mi nikada neće oprostiti"
Za razliku od Karađorđeve supruge Jelene, koja je imala skromnu ulogu u javnom životu, kneginja Ljubica Obrenović bila je značajna ličnost u društvenim i političkim dešavanjima u Kneževini Srbiji u prvoj polovini 19. veka.
SKOČIO U LEDENU REKU DA SPASI DETE, PA SE RAZBOLEO: Patrijarhu Pavlu dali još 3 meseca života, a onda se dogodilo čudo
Patrijarh Pavle je smatrao da mu se bliži kraj, zbog čega je otišao u manastir Vujan da tamo preda dušu. Veruje se da se tada dogodilo čudo.
ČESTE KOD SRBA: Veruje se da ove navike privlače siromaštvo
Veruje se da atmosfera u kući treba da bude pozitivna.
Komentari(0)