Zašto se u nekim selima i danas ne zviždi napolju posle mraka: Verovanje da se tako „dozivaju vetreni ljudi“
U Šumadiji, Pomoravlju i Timočkoj krajini, stariji i danas upozoravaju: „Ne zviždi noću, dozvaćeš vetrene ljude.“ Ova neobična zabrana potiče iz verovanja da zviždanje otvara put bićima koja hodaju vetrom i pamte ime onoga ko ih pozove.
Naizgled bezazlena radnja – zviždanje noću – u nekim krajevima Srbije do danas se ne preporučuje, pogotovo ako si sam, na otvorenom, ili ako vetar duva. U selima od Jagodine do Knjaževca, stariji ljudi još uvek opominju decu:
„Nemoj da zviždiš posle zalaska sunca. Doći će vetreni ljudi.“
Ova fraza, koliko god mistična zvučala, oslanja se na duboko ukorenjeno narodno verovanje o bićima koja dolaze „s vetrom“, čuju zvuke i pamte ko ih je pozvao – makar i nehotično.
Ko su vetreni ljudi?
Vetreni ljudi, ili vetrenjaci, kako ih u nekim selima zovu, nisu duhovi mrtvih, niti obična mitska bića. Oni su „ljudi bez tela, ali s ušima“.
Prema predanju:
- niko ih ne vidi, ali oseća hladan dah iza vrata ili trzaj na ramenu,
- ne ulaze u kuću, ali stoje iza kapije,
- ne pričaju, ali šapuću u vetru ono što već znaš, ali ne želiš da čuješ.
Zašto zviždanje?
Zviždanje se doživljava kao neartikulisan zvuk – glas bez značenja, koji se lako „zalepi“ za vetar.
U narodnoj slici sveta:
zviždanje je poziv bez imena – a to je najopasnije, jer ne znaš koga zoveš.
Noću je vetar tihi nosilac, i ako se tvoj zvuk uhvati za njega, može doći ono što ne umeš da pozoveš – ali zna gde da stigne.
Gde se to još veruje i primenjuje
U selima kao što su:
Duboka i Siokovac kod Jagodine,
Klisura kod Knjaževca,
Medveđica i Suvo Polje u Homolju,
i dalje se čuje upozorenje deci:
„Ne zviždi kad vetar okrene.“
Zviždanje se posebno izbegava:
- u periodu oko ponoći,
- kada vetar dolazi sa groblja ili reke,
- na Đurđevdan i Mitrovdan, kada je „vetar najtanji, a duše najbliže.“
Šta se dešava ako neko ne posluša
Stariji pričaju da onaj ko zviždi noću počinje da sanja bez da pamti, da ga prati osećaj da neko stoji iza njega, ili da čuje da neko izgovara njegovo ime u tišini kuće.
U selima su znali reći:
„Ko zviždi vetru, taj nek ne zove druge kad ostane sam.“
Ako neko oseća nelagodu, savet je:
- trgnuti tri puta desnom rukom u stranu,
- provući vuneni konac ispod stola,
- i izgovoriti:
- „Ne bio tvoj put, ni moje ime u njemu.“
Zviždanje danas – igra ili poziv?
Danas se na ovo verovanje gleda kao na „starinske budalaštine“, ali… zanimljivo je kako i dalje ne zviždimo kad smo sami u tišini. I kako vetar i dalje nosi nešto više od prašine i lišća.
Možda ne verujemo u vetrene ljude, ali svi znamo taj osećaj kada zvižduk noću zvuči… pogrešno.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
Komentari(0)