Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.

Planinska noć, posebno u leto, uvek je nosila dozu poštovanja. Vatra koja greje ne služi samo telu, već i duhu. U selima uz Tare, Zlatar i Goliju, stariji su govorili da ako se logorska vatra ugasi pre nego što se završi rečenica, može se desiti da se pojavi „onaj što preskače senku“. Biće koje nije ni strašno ni zlo, ali koje dolazi da podseti da ništa ne ostaje nedovršeno – čak ni ćutanje.
Kad vatra ostane bez zadnje reči
Ova bića, prema pričama, dolaze ne zbog vatre, već zbog tišine. Tačnije – zbog tišine koja je ostala na pola puta između dve rečenice. Ako se kraj vatre ćuti, a zna se da nešto još nije rečeno, verovalo se da senka može da se „odlepi“ od tela i da se ne vrati kako treba. Tada dolazi biće – ne da odnese, već da zastane. I stoji dok neko ne pogleda pravo u plamen i ne kaže: „Idi svojim putem.“
Ne ostavlja trag – ali ostaje osećaj
Možda vas zanima:

Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Kako se štiti prostor kad se razgovor prekine
Ako se zna da razgovor nije završen, a vatra mora da se ugasi, baca se poslednji komad drveta i šapatom kaže: „Završeno za sad.“ Ujutru se pepeo ne razbacuje, već se zahvati rukom, i baci unazad – „da senka zna gde joj je kraj.“

MOLITVA ZA SREĆAN BRAK: Veruje se da jača ljubav supružnika
Brak je jedna od sedam svetih tajni u pravoslavnom hrišćanstvu koja se obavlja u crkvi i predstavlja blagoslov i zajednicu između muža i žene pred Bogom. Neki od najlepših i najdubljih molitvenih tekstova čitaju se tokom svete tajne braka, a osmišljene su kako bi par imao blagosloven, uspešan i zdrav zajednički život.

Najkontroverzniji srpski vladar se oženio petogodišnjom devojčicom: Oslepeo je sopstvenog sina, ratovao protiv rođenog brata, a ovako je skončao
Kralj Milutin je nesumnjivo jedan od najznačajnih srpskih vladara i to ne samo u srednjem veku, nego uopšte. Njegova zvanična titula glasila je: „Stefan Uroš, po milosti Božjoj kralj i samodržac svih srpskih zemalja i pomorskih.”

"Ukleti prsten" srpske kraljice 800 godina ležao u grobnici: Iskopao ga kralj Aleksandar i nosio kao amajliju, a onda mu je doneo zlu kob
U Narodnom muzeju ističu da je veoma malo sačuvanih zlatnih prstenova visokog ranga u Srbiji i da Teodorin nema premca.

POSLE OSVAJANJA KAJMAKČALANA: Evo koju je čuvenu rečenicu o Srbima zapisao Arčibald Rajs, veliki prijatelj srpskog naroda
Malo je bitki koje su tako snažno uticale, ne toliko na ishod, koliko na moral i stanje srpske vojske u Prvom svetskom ratu, kao što je to bila bitka na Kajmakčalanu.

Zabranjeni intervju sa Milunkom Savić iz 1971. godine
Prenosimo vam intervju koji nije smeo da ugleda svetlost dana
Komentari(0)