Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.

Planinska noć, posebno u leto, uvek je nosila dozu poštovanja. Vatra koja greje ne služi samo telu, već i duhu. U selima uz Tare, Zlatar i Goliju, stariji su govorili da ako se logorska vatra ugasi pre nego što se završi rečenica, može se desiti da se pojavi „onaj što preskače senku“. Biće koje nije ni strašno ni zlo, ali koje dolazi da podseti da ništa ne ostaje nedovršeno – čak ni ćutanje.
Kad vatra ostane bez zadnje reči
Ova bića, prema pričama, dolaze ne zbog vatre, već zbog tišine. Tačnije – zbog tišine koja je ostala na pola puta između dve rečenice. Ako se kraj vatre ćuti, a zna se da nešto još nije rečeno, verovalo se da senka može da se „odlepi“ od tela i da se ne vrati kako treba. Tada dolazi biće – ne da odnese, već da zastane. I stoji dok neko ne pogleda pravo u plamen i ne kaže: „Idi svojim putem.“
Ne ostavlja trag – ali ostaje osećaj
Možda vas zanima:

Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Možda vas zanima:

Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Možda vas zanima:

Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Možda vas zanima:

Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.

ŠTA JE "ŽIVA VATRA": Kako su Srbi nekada ritualno palili vatru bez šibica i zašto se verovalo da ima isceliteljsku moć?
U prošlosti, širom Srbije, postojao je običaj ritualnog paljenja "žive vatre" bez korišćenja šibica ili kresiva, posebno tokom velikih praznika poput Đurđevdana, Ivanjdana ili Petrovdana. Ovaj ritual je imao mnogo dublju svrhu od pukog grejanja ili svetlosti – narod je verovao da ova vatra poseduje moć da leči, štiti i donosi blagostanje.
Kako se štiti prostor kad se razgovor prekine
Ako se zna da razgovor nije završen, a vatra mora da se ugasi, baca se poslednji komad drveta i šapatom kaže: „Završeno za sad.“ Ujutru se pepeo ne razbacuje, već se zahvati rukom, i baci unazad – „da senka zna gde joj je kraj.“

TRI NAJVEĆE MISTERIJE NA ZIDOVIMA SRPSKIH MANASTIRA! Čudne freske - Od ćelavog Isusa do psoglavog sveca (FOTO)
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav…

NISU MU DALI DA JE VOLI, DOŽIVEO JE JEZIVU SMRT U 29-OJ ŽELJAN NJE: Udali je za drugog, pa i ona doživela GORKU SUDBINU
Jedna od najznačajnijih pesnika romantizma bio je čuveni Branko Radičević, a iako je živeo svega 29 godina, uspeo je iz sebe da ostavi večna dela.

"Beži, ide narodna milicija": Mladi Čačanin Ilija oživeo plavog stojadina iz Žikine dinastije, imao je i poseban razlog za to
U vreme kada su red i mir na ulicama čuvali pripadnici Narodne milicije, a drumovima krstarili prepoznatljivi plavi „stojadini”, svakodnevica je bila znatno drugačija. Upravo tu atmosferu prošlog vremena odlučio je da oživi Ilija Ječmenica, elektroinženjer iz Čačka, koji je potpuno restaurirao jedno ovakvo vozilo, uz zapanjujuću posvećenost detaljima.


OVA SRPSKA IMENA DONOSE SREĆU: Ne zna se koje ima moćnije značenje
Klasična su, prelepa i ne zna se koje ima moćnije značenje
Komentari(0)