Dan kad mesec „ne zna gde je“: Zašto se trava ne kosi kad ni senka ne pokazuje pravac
U nekim krajevima Srbije postoji verovanje da jedan dan u mesecu – obično krajem maja ili uoči Petrovdana – ne valja ni kositi, ni šiti, ni seći ništa što je „živo“. Kažu da tog dana mesec stoji „među stranama“, pa ništa nema pravac.
Postoje dani koji se ne prepoznaju po crvenom slovu, ali ih stari u selima pamte. Jedan od takvih dana je onaj za koji se kaže da je „dan kad mesec ne zna gde je“. To je vreme, obično krajem maja ili pred Petrovdanski post, kada se, kako kažu, ni trava ne kosi, jer senka ide kako hoće. Ovaj narodni običaj opstao je u brdskim krajevima i vezuje se za verovanje da priroda tada čeka, a ne daje.
Šta znači da „mesec nema pravac“
U narodnoj slici sveta, mesec nije samo nebesko telo – već orijentir. Ako je mesec mutan, a senke nisu usmerene jasno, verovalo se da je to dan kada priroda „ne zna kome ide u susret“. Takvi dani su retki, ali prepoznatljivi po osećaju: ništa ne ide glatko, korak je težak, misao se sapliće, a trava se ne daje lako.
Zašto se ne kosi trava
Možda vas zanima:
SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
Možda vas zanima:
SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
Možda vas zanima:
SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
Možda vas zanima:
SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.
Biće koje preskače senku: Verovanje o stvorenjima koja lutaju planinom kad čovek ostavi vatru nedovršenu
U srpskom narodnom predanju, posebno u planinskim predelima, postojalo je verovanje da postoje bića koja se pojavljuju kad se vatra ugasi, a razgovor ostane nedovršen. Ta stvorenja „preskaču senku“ i ne ostavljaju trag na zemlji, već u sećanju.
Kako su žene prepoznavale taj dan
Nisu gledale u kalendar. Gledale su u prozor. Ako se jutarnja senka pojavi kasnije nego obično, ako se ptice ne oglase pre nego što se pas pomeri, ako se voda iz bokala ujutru „čudno prelije“ – to je bio znak. Taj dan se provodio lagano. Bez velike priče, bez seče i bez novih planova.
Da li danas još uvek postoji takav osećaj
Možda ga više ne nazivamo tim imenom, ali dan kad nam ništa ne ide „kako treba“, kad se trava čini otporna i vreme zamućeno – i dalje postoji. Možda je to baš onaj dan kad ni priroda ne zna pravac. A kad ni ona ne zna – možda ni mi ne moramo odmah da krenemo.
VEĆ 100 GODINA: Ovo je najpopularnije žensko ime na svetu
U čak 20 zemalja je među tri najpopularnija imena!
Predrag hteo da oženi trudnicu u crkvi, ovakav je bio odgovor sveštenika
Momak iz Srbije, Predrag, poželeo je da se venča u crkvi sa svojom trudnom devojkom, ali nije bio siguran da li je takvo venčanje dozvoljeno.
Gavrilo Princip je PREDAK našeg poznatog pevača
Istorijsku ličnost kakva je Gavrilo Princip teško je dovesti u vezu sa ličnostima iz sveta popularne muzike.
TEOLOG ĐURĐEVIĆ: Zašto se riba jede tokom posta, a meso ne?
Ovo razlikovanje ima korene u drevnoj crkvenoj praksi, gde je meso toplokrvne životinje predstavljalo luksuz i bilo simbol uživanja, dok je riba bila skromnija hrana, naveo je teolog.
Ko je bila Jelena Karađorđević: Izbegla silovanje, svedočila oceubistvu, na sahrani joj bilo „pola Šumadije“
Kroz položaj žena vladara Srbije, njihovu ulogu i uticaj u javnom, društvenom i političkom životu ogleda se napredak i razvoj naše zemlje od početka pretprošlog do sredine prošlog veka i njen razvoj od ustaničke teritorije, preko vazalne kneževine do kraljevine i samostalne države, smatra istoričar Uroš Milivojević auror knjige „Supruge srpskih vladara iz dinastija Karađorđević i Obrenović”.
Komentari(0)