U srpskoj narodnoj tradiciji, prag nije bio samo ulaz u kuću. Verovalo se da on upija sve ono što ukućani ne izgovore naglas – suze, tajne, neizrečene molitve – i da kroz njega kuća pamti i ono što ljudi žele da zaborave.

U svakodnevnoj užurbanosti današnjice, prag kuće često je samo mesto preko kojeg prolazimo bez razmišljanja. Međutim, naši preci su prag doživljavali kao sveto mesto, granicu između spoljnog sveta i doma, ali i kao tihi svedok svega što se desi unutar zidova. Verovalo se da prag pamti neizgovorene reči, osećanja koja ostaju u grudima, uzdahe koji nisu pronašli put ka glasovima. I da, kada se prag promeni – kada se iskrivi, pukne ili zadrhti pod nogom – tada kuća pušta ono što je dugo nosila.
Prag kao mesto koje zna više od ukućana
Za stare Srbe, prag je bio mesto koje „čuje bez ušiju“.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Možda vas zanima:

„ZELENA ČETVRT“ U SRBIJI: Koja verovanja prate ovaj gotovo zaboravljeni običaj?
„Zelena četvrt“ jedan je od manje poznatih običaja u srpskoj narodnoj tradiciji, koji se obeležavao četvrtkom uoči velikih praznika. Ovaj običaj nosi simboliku obnove, zaštite i blagostanja, a u narodu se smatrao posebno važnim za očuvanje zdravlja, plodnosti i zaštite domaćinstva od negativnih sila.

SRPSKI KAMENOVI SPOTICANJA: Zašto se verovalo da neki kamenovi nose posebnu magijsku moć?
U srpskoj narodnoj tradiciji, određeni kamenovi, poznati kao „kamenovi spoticanja“, smatrani su posebnim predmetima koji poseduju magijske moći. Ovi kamenovi imali su značajnu ulogu u brojnim običajima, ritualima i verovanjima koja su se prenosila kroz generacije, oblikujući narodnu kulturu i verovanja.
Stajati dugo na pragu bez svrhe smatralo se lošim znakom.
Kaže se: „Ko stoji na pragu, nosi na nogama ono što ne može na jeziku.“
Znakovi da prag „pametno ćuti“
U predanju mnogih sela, prag je osećao prve znake promena.
Ako kuća ulazi u vreme tuge ili velikih preokreta, prag se ponaša drugačije.
Starije žene su pričale:
- Ako prag počne da škripi kad nema težine – neka reč iz kuće traži da bude izgovorena.
- Ako prag puca po sredini – stari dugovi, stare uvrede dolaze po svoje.
Zato su u danima velikih odluka, porodice izbegavale da pregovaraju na pragu.
Sve važne odluke donosile su se duboko u kući, kraj ognjišta – da prag ne ponese ono što može da se pretvori u nesreću.
Zašto se prag „čisti“ na praznike
U mnogim krajevima, običaj je bio da se na Božić, Đurđevdan ili pred Veliku Gospojinu prag poliva vodom u kojoj je bio potopljen zdravac.
To se radilo tiho, bez mnogo reči.
Verovalo se da ta voda spira ono što su ukućani u tišini ostavljali – suze neisplakane pred drugima, ljutnje koje nisu mogle biti rečene, tuge koje su ostale ispod koraka.
Opran prag je bio znak da kuća diše ponovo čistim dahom.
Šta znači kada prag sam od sebe pukne
Posebno se pazilo ako prag pukne sam od sebe.
Ako u kući nije bilo gradnje, ako nije bilo promaje ni vlage, a prag naprsne ili se iskrivi – to je bio znak.
Nije se galamilo.
Zapljunulo bi se tri puta, donela bi se sveća i malo sveže vode, i tiho bi se reklo:
„Sve što nisi mogao da kažeš, voda neka ponese.“
Tada bi ukućani znali da neko iz kuće nosi breme koje mora da se oslobodi.
Prag danas – prosto drvo ili pamćenje doma
Danas, pragove zamenjuju aluminijumske lajsne i betonski ulazi.
Ali još uvek, u starim kućama, u selima koja pamte, kad neko pređe prag i zastane – bake šapuću:
„Ne stoji na pragu. Ili uđi, ili idi. Da ne nosiš reči koje nisi rekao.“
Jer prag pamti.
Više nego zidovi.
Više nego pod.
On zna šta je prošlo preko njega – i šta još uvek stoji između doma i sveta.

Ko je odlučio da Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić počivaju rame uz rame? Večnost spojila pismenost pod istim drvetom tišine
Mada su se u životu razmimoilazili u mišljenjima, Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić danas leže jedan pored drugog — simbolično ujedinjeni u smrti. Njihova večna kuća nalazi se u porti Saborne crkve u Beogradu, mestu koje nosi više značenja nego što se na prvi pogled čini.

U senci kneza Lazara: Tajanstveni život vojvode Ivana Kosančića
Ime mu se šapuće u stihovima, ali istorija o njemu gotovo da ćuti. Ivan Kosančić je jedan od najmističnijih srpskih junaka — slavljen u epskim pesmama, ali skriven u senkama istorijskih zapisa. Ko je zapravo bio vojvoda koji je pre polaska na Kosovo ugledao tursku vojsku i doneo kobnu vest?

Krstonoša ne stari: Običaj koji nosi i leči
Krstonoše su više od nosilaca ikona — one su čuvari običaja, predanja i zajedničke molitve. U mnogim selima Srbije, još uvek postoji nepokidana nit između naroda i svetih litija koje se vekovima obnavljaju, bez prekida.

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.
Komentari(0)