SVETINJA U STENI: Misterija manastira Crna Reka koji nikada nije porušen, a čuvao je mošti najvećeg srpskog vladara
Manastir Crna Reka, skriven u klisuri između Tutina i Novog Pazara, jedno je od najneobičnijih i najtajanstvenijih mesta srpske duhovnosti. Uklesan u stenu iznad reke, sa crkvom u pećini i moštima Svetog Petra Koriškog, ovaj manastir vekovima privlači vernike, ali i ljubitelje istorije i prirode.
Istorija manastira Crna Reka
Tačan datum osnivanja nije poznat, ali se smatra da je nastao u 13. veku, a neki izvori navode i kasnije obnove u 14. i 15. veku. Prvobitna crkva bila je posvećena Svetom Arhangelu Mihailu, dok su monaške kelije kasnije ozidane oko stene, stvarajući jedinstven kompleks.
Manastir se prvi put pominje u turskim dokumentima u 16. veku, a tokom svoje istorije bio je utočište monaha i svetih moštiju. Posebno je značajno što su u Crnoj Reci čak devet godina čuvane mošti Stefana Prvovenčanog, pre nego što su prenete u Studenicu.
Arhitektura i freske
Manastir Crna Reka je jedinstven jer je njegova crkva uklesana u pećini. U unutrašnjosti se nalaze freske iz kasnog 16. veka, koje prikazuju ktitore i scene iz Svetog pisma. Pored crkve, u pećini se nalazi i izvor svete vode, za koji vernici veruju da leči bolesti očiju i donosi duhovni mir.
Kompleks čine i monaške kelije koje su prislonjene uz liticu, tako da ceo manastir izgleda kao da „visi“ nad rekom. Ovakva arhitektura retko se sreće, ne samo u Srbiji, već i u čitavoj Evropi.
Mošti Svetog Petra Koriškog
Najveća svetinja manastira su mošti Svetog Petra Koriškog, podvižnika iz 13. veka koji je živeo asketskim životom u pećini kod Prizrena. Nakon turskih osvajanja, njegove mošti su prenete u Crnu Reku, gde se i danas čuvaju. Zbog njih je manastir postao poznato mesto hodočašća.
Shutterstock
Tajna opstanka
Za razliku od mnogih drugih srpskih svetinja, manastir Crna Reka nikada nije bio porušen. Njegova zabačena lokacija u uskoj klisuri verovatno ga je sačuvala od neprijateljskih pohoda. Upravo ta izolovanost dala je manastiru mističnu auru i omogućila mu da očuva svoj autentičan izgled.
Manastir danas
Manastir Crna Reka danas je muški manastir i deo Eparhije raško-prizrenske. U njemu se redovno služe liturgije, a posetioci dolaze kako bi se pomolili, poklonili moštima Svetog Petra Koriškog i uživali u netaknutoj prirodi. Prilaz manastiru vodi kroz šumu i klisuru, a do ulaza se dolazi preko drvenog mostića iznad reke, što dodatno pojačava osećaj da ulazite u jedno sveto i izdvojeno mesto.
Zašto posetiti manastir Crna Reka?
-
Jedinstvena arhitektura: crkva u pećini i kelije na litici.
-
Sveta voda sa isceliteljskim svojstvima.
-
Mošti Svetog Petra Koriškog, čuvenog podvižnika.
-
Netaknuta priroda i tišina klisure.
-
Svetinja koja nikada nije porušena i koja čuva duh srednjeg veka.
Manastir Crna Reka je dragulj srpske duhovnosti, mesto gde se prepliću istorija, vera i prirodna lepota. Ako putujete jugozapadnom Srbijom, ova svetinja je destinacija koju ne smete propustiti.
Zvezdana noć u selima: Zašto se u sredini jeseni gledalo nebo
Kad se dan skrati i sve utihne, naši stari su znali – tada se gleda nebo. Ne da se broje zvezde, već da se iz njih pročita šta dolazi, i u sebi pronađe mir
Danas se nebo spušta niže: Narodna verovanja za sredinu novembra
U narodnoj tradiciji, sredina novembra nije običan deo jeseni – to je vreme kada dan postaje tiši, nebo bliže, a duša traži tišinu više nego reč
CRNJANSKI JE NA NEVEROVATAN NAČIN OSVOJIO NAJLEPŠU BEOGRAĐANKU: Učinio je sve da je zavede, pa je varao IZA SVAKOG ĆOŠKA
Život Miloša Crnjanskog obeležia je jedna velika ljubav koji u gradio sa najlepšom Beograđankom Vidom Ružić, koja mu je bila podrška u svemu.
Nekršteni dani: Vreme kad se tišina ne prekida, a svet ne dira
Između Božića i Bogojavljenja, po narodnom verovanju, dolaze dani kada ništa ne počinje, ništa se ne pozajmljuje, i ništa se ne viče. Tada se poštuje tišina – jer „nije svaki dan Božiji“
Senke zimskog ciklusa: Kad se dan skrati, a duhovni svet približi
U narodnoj religiji, zima nije samo sezona – već vreme kada „nevidljivi svet hoda bliže ljudima“. Od Nikoljdana do Bogojavljenja, svaki korak se pravi s merom
Komentari(0)