U zoru kada cela Evropa još spava, prvi sunčev zrak obasja mesto koje se nalazi bliže nebu nego ljudskoj svakodnevici – vrh planine Atos. Na njemu, skromno i tiho, stoji kamena kapela posvećena Preobraženju Gospodnjem.
Put do nje nije lak, ali oni koji su je dosegli kažu da su se preobrazili i sami – iznutra.
Najviša tačka pravoslavlja
Planina Atos, sveta stena pravoslavlja, uzdiže se iznad Egejskog mora na visinu od 2033 metra. Na njenom vrhu, izgrađena od kamena i vere, nalazi se kapela Preobraženja Gospodnjeg – mesto na kojem se nebo i zemlja dotiču u tišini.
Možda vas zanima:
SVETOGORSKI OTAC "Ljudi sa ovim osobinama su siromašni i ne žive dugo"
Mnoge od njih se mogu primeniti na skoro sve sfere našeg života.
ZAŠTO JE SVETA GORA ZABRANJENA ZA ŽENE I KOJE SRPKINJE SU JE POSETILE: Kazna za kršenje zabrane je SUROVA, a ovo je razlog za to
Poznato je svima da na Svetu Goru i u manastir Hilandar ne smeju da idu žene. Ipak, malo je poznat razlog koji stoji iza ove zabrane. Postoji legenda koja rasvetljava čitav slučaj, ali i svetovno objašnjenje.
Možda vas zanima:
SVETOGORSKI OTAC "Ljudi sa ovim osobinama su siromašni i ne žive dugo"
Mnoge od njih se mogu primeniti na skoro sve sfere našeg života.
ZAŠTO JE SVETA GORA ZABRANJENA ZA ŽENE I KOJE SRPKINJE SU JE POSETILE: Kazna za kršenje zabrane je SUROVA, a ovo je razlog za to
Poznato je svima da na Svetu Goru i u manastir Hilandar ne smeju da idu žene. Ipak, malo je poznat razlog koji stoji iza ove zabrane. Postoji legenda koja rasvetljava čitav slučaj, ali i svetovno objašnjenje.
Možda vas zanima:
SVETOGORSKI OTAC "Ljudi sa ovim osobinama su siromašni i ne žive dugo"
Mnoge od njih se mogu primeniti na skoro sve sfere našeg života.
ZAŠTO JE SVETA GORA ZABRANJENA ZA ŽENE I KOJE SRPKINJE SU JE POSETILE: Kazna za kršenje zabrane je SUROVA, a ovo je razlog za to
Poznato je svima da na Svetu Goru i u manastir Hilandar ne smeju da idu žene. Ipak, malo je poznat razlog koji stoji iza ove zabrane. Postoji legenda koja rasvetljava čitav slučaj, ali i svetovno objašnjenje.
Ova crkvica, iako arhitektonski jednostavna, nosi ogroman duhovni značaj. Posvećena je događaju iz Jevanđelja kada se Hristos, u prisustvu učenika, preobrazio i zasijao božanskom svetlošću. Zato nije čudo što upravo na vrhu Atosa stoji svetilište koje simbolizuje duhovno uzdizanje čoveka ka svetlosti.
Uspon koji menja čoveka
Do kapele vodi dug i naporan uspon, koji traje od 5 do 8 sati, u zavisnosti od rute. Najčešće se kreće iz manastira Velika Lavra ili sa Proročke kapele, a mnogi biraju da noć provedu na visinama kako bi zoru dočekali na samom vrhu.
Noćno penjanje pod zvezdama, miris borova i oštri vetrovi, čine ovaj uspon jedinstvenim. To nije samo fizički izazov – to je putovanje ka sopstvenoj tišini, prilika da se čovek ogoli pred sobom i Bogom.
Kapela i krst iznad oblaka
Na samom vrhu nalazi se kamena kapela, jednostavne izgradnje, i veliki drveni krst osiguran sajlama da odoli vetrovima. Pored nje je i mali konak za prenoćište hodočasnika – bez struje, vode i luksuza. Samo kamen, vetar i pogled koji oduzima dah.
Za praznik Preobraženja Gospodnjeg (6. avgust po julijanskom, odnosno 19. avgust po novom kalendaru), stotine monaha i vernika okuplja se ovde kako bi zajedno dočekali izlazak sunca – u tišini, molitvi i suzama.
Praktične informacije za hodočasnike
Za posetu Svetoj Gori potrebna je dozvola (diamonitirion) koju izdaje kancelarija u Uranopolisu. Broj posetilaca je ograničen, pa je potrebno najaviti dolazak unapred. Samo muškarci mogu kročiti na Atos.
Ponesite planinarsku opremu, toplu odeću, vodu, baterijsku lampu i vreću za spavanje ako planirate noćenje. Najbolje vreme za uspon je kasno popodne ili noću, kako bi se izlazak sunca dočekao na vrhu.
Zora koja osvetljava dušu
Pogled sa vrha Atosa ne zaboravlja se nikada. Celi svet je pod nogama, a pred očima – sunce koje se rađa iz mora. U tom trenutku, čovek shvati koliko je mali i koliko mu malo treba da bude ispunjen. Zato mnogi ovaj uspon zovu ne planinarenjem, već – molitvom u hodu.
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Zašto se gledalo da li se dim diže pravo: Znak dobra, zla i tihe poruke neba
U staroj srpskoj tradiciji dim nije bio samo posledica vatre – bio je poruka, predskazanje i pokazatelj duhovnog stanja kuće i naroda
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Komentari(0)