U starim srpskim domaćinstvima verovalo se da ako se sveća ugasi sama od sebe, to znači da je nevidljivi gost zakoračio u dom. Tišina, poštovanje i poseban ritual paljenja nove sveće bili su način da se kuća zaštiti.
U tradicionalnim kućama širom Srbije, svetlost sveće bila je više od običnog plamena. Sveća je označavala granicu između svetova – između živih i nevidljivih. Kada bi se sveća sama ugasila, bez vetra ili vidljivog razloga, stari su verovali da to nije slučajnost. Takav trenutak tumačio se kao znak da je nevidljivi gost došao u kuću.
Sveća nije bila samo svetlo – već čuvar doma
U seoskim domaćinstvima, posebno u brdskim krajevima, sveća je gorela za zaštitu kuće, ne samo za osvetljenje.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ljudi nisu tražili racionalno objašnjenje.
Već su znali: to nije dobro. Treba paziti.
Kako su domaćini reagovali kada se sveća sama ugasi
Kada bi se to dogodilo, običaj je nalagao da se sveća ne pali odmah na istom mestu.
Najpre bi domaćin ili domaćica tiho rekla:
„Dobro došao, ali ostani samo koliko treba.“
Potom bi:
- ugaslu sveću sklonili sa stola,
- zapalili novu na drugoj strani kuće,
- i ostavili je da gori tiho, bez pompe.
Ako se sveća ugasila tri puta zaredom, verovalo se da gost traži nešto više – često se tada palila sveća za pokojne i šaputala molitva.
Zašto se verovalo da dolaze nevidljivi gosti
Stari Srbi su verovali da duše preminulih, ali i bića iz narodnih predanja – vetrenjaci, nevidljivi čuvari doma, čak i neželjeni duhovi – traže svetlost da bi se orijentisali.
Kada naiđu na zapaljenu sveću, mogli bi zatražiti mesto – ali ako naiđu na pažnju domaćina, odlazili bi mirno.
Pojava ugašene sveće bez vidljivog uzroka bila je upozorenje: nešto traži da bude primećeno.
Šta se dalje preduzimalo
Posle ovakvog događaja, ukućani su vodili računa:
- Kuća bi ostajala tiha do zore,
- Deca nisu smela da trče ili viču,
- Nije se iznosila voda iz kuće dok ne svane dan,
- Nije se ostavljala stolica prazna za stolom.
Sledećeg dana obično bi domaćica obavila kratak obred: iznošenje hleba ili vode za pokojne ispod voćke u dvorištu.
Danas – znak koji možda i dalje osećamo
Iako danas većina sveće koristi samo za romantičnu atmosferu, i dalje, kad plamen zatreperi ili nestane bez razloga, ljudi na trenutak zastanu.
Možda u savremenom svetu nema mesta za duhove.
Ali ima mesta za osećaj.
A stari su znali:
„Kad plamen padne sam, nije ostao bez daha. Ostao je bez mesta.“
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
Komentari(0)