“Vrtić” od kiselog mleka i kukuruza: Starinsko zapečeno jelo iz Šumadije koje greje i kad se jede hladno
U selima Šumadije nekada se za večeru služio vrtić – jednostavno zapečeno jelo od kukuruznog brašna, kiselog mleka i domaćeg sira. Pripremano bez jaja i kvasca, jelo se toplo uz mladi luk ili hladno za doručak.

U seoskim kuhinjama Šumadije, kad bi ostalo kiselog mleka, domaćice nisu pravile pitu – pravile su vrtić. Jednostavno jelo, bez kvasca, bez jaja, bez mnogo filozofije. Samo kukuruzno brašno, kiselo mleko i malo sira, zapečeno u zemljanoj posudi dok se ne uhvati zlatna korica. Vrtić se pravio uveče, kad se ne očekuje gost, ali se kuća mora nahraniti. Jeo se uz mladi luk, sirće, turšiju, a ponegde i uz kašiku džema – za one koji vole kontraste.
Šta je vrtić – i zašto to ime?
Ime „vrtić“ dolazi od glagola vrteti, što u ovom slučaju označava:
Možda vas zanima:

RECEPT KOJI PROVERENO USPEVA: Napravite proju čiji će vas ukus oduševiti (VIDEO)
Proja po posebnoj recepturi

Recept za PRAZNIČNU PROJU: Idealna za doručak ili užinu
Ova proja se jede viljuškom, kao kolač
Možda vas zanima:

RECEPT KOJI PROVERENO USPEVA: Napravite proju čiji će vas ukus oduševiti (VIDEO)
Proja po posebnoj recepturi

Recept za PRAZNIČNU PROJU: Idealna za doručak ili užinu
Ova proja se jede viljuškom, kao kolač
Možda vas zanima:

RECEPT KOJI PROVERENO USPEVA: Napravite proju čiji će vas ukus oduševiti (VIDEO)
Proja po posebnoj recepturi

Recept za PRAZNIČNU PROJU: Idealna za doručak ili užinu
Ova proja se jede viljuškom, kao kolač
mešanje brašna i mleka dok se ne dobije gusta masa,
pokret koji se pravi dok se sve sjedini „u krug“, bez miksera, bez žurbe.
U nekim selima, ovo jelo se zvalo i “gužvanac” ili “kajšija bez jaja”, ali je vrtić ostalo kao najupečatljivije ime – jer sve u njemu vrti oko onoga što kuća tog dana ima.
Recept: Vrtić iz šumadijske kuhinje
Sastojci:
- 2 šolje kukuruznog brašna (najbolje domaćeg)
- 1 šolja kiselog mleka
- 1/2 šolje sitnog sira (feta, urda ili domaći kravlji)
- prstohvat soli
- 1/2 kašičice sode bikarbone (opciono)
- malo ulja ili masti za podmazivanje pleha
Priprema:
- U većoj činiji pomešati kukuruzno brašno, kiselo mleko, so i sir.
- Masa treba da bude gusta ali ne tvrda – po potrebi dodati malo vode.
- Pleh ili zemljanu posudu premazati mašću ili uljem.
- Izliti smesu, poravnati, pa po vrhu staviti parče sira ili kap masti.
- Peći u zagrejanoj rerni na 200°C oko 30 minuta, dok ne uhvati zlatnu koricu.
Kako se služio vrtić
Topao, uz mladi luk, turšiju, paradajz.
Hladan, sledećeg jutra, uz kiselo mleko ili pavlaku.
U siromašnijim kućama – bez sira, samo brašno i mleko.
U bogatijim – dodavala se kašika kajmaka, sušena paprika u prahu ili čak komad slanine „za miris“, kad se ne posti.
Zašto je zaboravljen?
Zato što je:
- prejednostavan za moderne navike,
- bez mesa i jaja, pa „nije kompletan“,
- nema spektakl na oko, ali ima dušu na kašiku.
U selima oko Topole, Gornjeg Milanovca, Aranđelovca, još uvek ga prave starije žene – kad žele da se sete šta je bilo jelo, a ne prilog.
Zašto ga treba vratiti na trpezu
Vrtić je jelo koje:
- ne zahteva ništa osim volje i brašna,
- greje i kad je hladno,
- podseća da je hrana ljubav, a ne samo kalorija.
I zato ga vredi probati, makar jednom, da nas vrati u veče kad su se sve svetlosti gasile – osim one iz rerne.

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Dositej se oduševljavao smokvama, vinovom lozom i znanjem: Iz manastirske tišine u svet ukusa i ideja
Pre nego što će postati prvi ministar prosvete moderne Srbije, Dositej je bio monah koji je pobegao iz manastira, čovek koji je govorio više jezika nego što je imao obuće, i putopisac koji je u isti red stavljao znanje, vrlinu — i dobar zalogaj.

Mnogi misle da je bila najbolji diplomata kojeg je naša zemlja imala: Vreme ne briše ono što je uradila za Srbiju
Istorija pamti najvoljeniju srpsku caricu Milicu koja je učinila ogromnu žrtvu za Srbiju.
Komentari(0)