Nekada se nisu svi problemi rešavali zakonom, niti su sve veze rađane krvlju – srpski običaj bratimljenja bio je svetinja jača od svakog potpisa
U staroj Srbiji, brat se nije postajao samo rođenjem. U vreme kada se verovalo da je reč svetinja, a čast važnija od života, postojao je običaj koji je spajao ljude u doživotno duhovno bratstvo – bratimljenje. Taj čin, često obavljen ispod jabuke, bio je duboko emotivan, simboličan i neopoziv. Dvojica muškaraca koji nisu bili u krvnom srodstvu zaklinjali su se da će biti braća „dok im se duše ne rastave“ – i u miru, i u nevolji, i u smrti.
Gde i kako se obavljao čin bratimljenja
Bratimljenje se obavljalo u prirodi, najčešće ispod starog stabla jabuke – jer je jabuka simbol života, blagostanja i dugovečnosti. U nekim krajevima se koristio i hrast (svetinja u srpskom predanju), ali jabuka je bila češća, jer se smatralo da je „mekša, ali traje“.
Možda vas zanima:
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Možda vas zanima:
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Možda vas zanima:
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Obred je imao strogo određena pravila:
– obično se vršio pred svedocima, uz molitvu i poljubac u ruku
– izgovarale su se zavetne reči: „Ti si meni brat, ja tebi brat, pred Bogom i ljudima“
– jabuka se preseče na pola, i svako pojede svoju polovinu – kao znak da će „deliti hleb i nevolju“
– ponegde se dodavao i gutljaj rakije ili vina iz iste čaše
U nekim krajevima, bratimljenje je pratila i zajednička ikona, koju su kasnije zajedno nosili na slavu, badnje veče ili zadušnice.
Ko su bili ljudi koji se bratime
Obično su to bili:
– ratnici koji su zajedno prošli bojišta
– komšije koji su želeli da „učvrste mir“ među porodicama
– kumovi koji žele da potvrde vezu u duhovnom smislu
– siročad i bezbraća, koji su bratimljenjem dobijali porodicu
U mnogim slučajevima, bratimljenje je bilo važnije od rođenog bratstva – jer je bilo svesno izabrano, zasnovano na poverenju, i bez nasleđa interesa.
Žene nisu mogle da se bratime – ali su znale za zavete
Iako žene nisu formalno obavljale bratimljenje, postojale su slične zavetne veze među sestrama po duši – često izrečene pred ikonom ili u vreme posta. One bi razmenjivale marame, pogaču, pa čak i krišku jabuke – u tišini, ali sa istom snagom emocije.
Bratimljenje u ratnim vremenima
Posebno je bratimljenje bilo prisutno tokom Balkanskih i Prvog svetskog rata – mnogi srpski vojnici nisu znali hoće li preživeti, pa su se bratili s drugovima iz stroja. Mnogi potomci danas znaju za svog „čika Milorada“ ili „teču Boška“, a da im nisu rodbina – jer su to bili bratimljeni saborci njihovih predaka.
Običaj koji se povukao pred zakonom, ali ne i iz duše
Bratimljenje je vremenom iščezlo iz svakodnevnog života, zamenjeno zakonskim ugovorima, kumstvima i poslovnim partnerstvima. Ipak, u pojedinim selima i danas stariji ljudi znaju reći:
„Brat mi nije, ali veća mi je krv od rođenog.“
U tome leži snaga ovog običaja – da brat ne mora biti iz iste krvi, ali može biti iz istog srca.
Bratimljenje pod jabukom: Kako su Srbi postajali braća bez krvi
Nekada se nisu svi problemi rešavali zakonom, niti su sve veze rađane krvlju – srpski običaj bratimljenja bio je svetinja jača od svakog potpisa
Zašto se u nekim selima zemlja nosila sa groblja: Tajna narodnog „protivuroka“ koja se prenosila šapatom
U staroj srpskoj tradiciji, zemlja nije bila samo tlo – bila je sredstvo zaštite, osvete i prenosa energije, a grobljanska zemlja imala je posebnu moć
Zakucani ekseri u gredi: Zaboravljen običaj za zaštitu kuće od zla
Na prvi pogled – samo ekseri u drvetu, a zapravo – moćna zaštita doma od uroka, bolesti i smrti, po verovanju srpskih predaka
I DANAS JE SLIČNO: Našoj prvoj predstavnici na Evroviziji pesmu je pisao Mika Antić, čim je stigla krenule su prozivke!
Devojka iz skromne socijalističke zemlje nije dočekana baš blagonaklono u svetu glamura...
Zašto su naši preci zakopavali predmete ispod kućnog praga? Tajna običaja koji je čuvao dom od zla
Ispod svakog praga nekadašnje srpske kuće krila se tiha molitva i zaštita – parče hleba, zrno soli ili konjska dlaka, kao štit protiv uroka i smrti
Komentari(0)