Zašto su žene u Homolju stavljale lavandu pod jastuk: Zaboravljeno verovanje da biljka štiti od mesečarenja
Dok danas lavandu cenimo zbog mirisa i smirenja, u istočnoj Srbiji su je nekada koristili kao duhovni štit – da dete ne ustaje u snu, ne luta i da ga "mesečina ne povuče".

U Homoljskim planinama, gde priroda još uvek diše tiše nego drugde, postoji jedno staro verovanje koje se prenosi šapatom: ako neko mesečari, pod jastuk mu treba staviti grančicu lavande. Ovaj običaj, danas gotovo zaboravljen, nekada je bio deo svakodnevice u porodicama koje su verovale da noć i san nisu uvek bezopasni.
Kad se dete digne u snu – nije to samo san
Mesečarenje, odnosno hodanje u snu, oduvek je u narodu izazivalo strah i poštovanje. Ljudi su govorili:
Možda vas zanima:

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.

STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Možda vas zanima:

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.

STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Možda vas zanima:

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.

STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
Možda vas zanima:

Mravi na pragu: Letnje verovanje da ako mravi pređu preko praga – neko iz kuće odlazi
U narodnim verovanjima, pojava mrava na pragu u sred leta nije obična pojava. Ako mravi prelaze pravo preko praga, bez zastoja, govorilo se da se iz kuće neko „diže“. Ne nužno fizički – već duhovno, ili zauvek.

STARI OBIČAJ „ZELENIH SVADBI“: Zašto su se mladi u nekim krajevima Srbije venčavali isključivo na livadi?
„Zelene svadbe“ bile su stari običaj u mnogim ruralnim krajevima Srbije, gde su mladi parovi birali da se venčaju pod otvorenim nebom, najčešće na livadama ili proplancima. Ovaj običaj imao je duboku simboliku povezanu sa plodnošću, obnovom života i harmonijom sa prirodom.
U selima oko Žagubice, Krepoljina i Medveđe, ljudi su mesečarenje povezivali sa uticajem mesečeve svetlosti, pa čak i sa „nevidljivim svetom“ – vilama, duhovima i pokojnicima koji „zovu decu k sebi“.
Lavanda – mirisna čuvarica sna
U toj narodnoj slici sveta, lavanda je bila zaštitnica. Žene bi je brale rano ujutru, pre nego što sunce "izvuče dušu iz cveta", sušile je i stavljale grančicu u platnenu kesicu pod jastuk mesečara.
Verovalo se da:
- njen miris umiruje dušu,
- tera "mesečnu senku",
- i sprečava „dušu da napusti telo u snu“.
Posebno se koristila kod dece i mladih koji su imali nemiran san. U kućama bi često visila i lavanda iznad vrata spavaće sobe, kao dodatna zaštita.
Ritual protiv mesečarenja
U pojedinim selima Homolja, verovanje je imalo i ritualni karakter. Evo kako je to izgledalo:
- Grančica lavande se pokadi tamjanom.
- Umotava se u komadić bele košulje koju je nosilo dete.
- Ušiva se u jastučnicu, sa strane koja ide ka srcu.
- Majka tri puta prošapće: „Mir neka te vodi, a ne mesec.“
Ova praksa se prenosila sa kolena na koleno i smatrala se blagom zaštitnom magijom, prihvatljivom i u pravoslavnom okviru jer se koristila uz molitvu i mirisne, „čiste“ biljke.
Zašto lavanda, a ne neka druga biljka?
Lavanda nije tipično balkanska biljka, ali je u istočnoj Srbiji rasla spontano na sunčanim, kamenitim obroncima. Bila je dostupna i poznata još od srednjeg veka, kada su je monasi iz manastira Gornjak koristili za umirivanje bolesnika.
Njen snažan, stabilan miris doživljavan je kao nešto što tera nevidljive sile, i zato se koristila i za:
- kađenje kuće posle svađe,
- stavljanje u ormare "da odagna tugu",
- i nošenje u nedrima kad se ide na težak put.
Miris prošlosti koji vredi sačuvati
Danas se lavanda prodaje u cvećarama, koristi se u kozmetici, a retko ko zna za njenu duhovnu upotrebu u narodnoj medicini i običajima. Mesečarenje više ne izaziva strah, ali ne bi bilo loše – bar ponekad – osloniti se i na tihe metode predaka.
Možda ne verujemo više da mesec "odvodi dušu", ali svi znamo koliko nemiran san i nesanica mogu da utiču na svakodnevicu. A lavanda, bez obzira na nauku, i dalje miriše kao da zna šta nam treba.

Sveštenik otkriva koji uslov mora da se ispoštuje da bi se bračni par crkveno razveo: Ako su se venčali u crkvi, ništa im ne znači građanski razvod
Razvod u crkvi prestavlja raskid svetog saveza sklopljnog pred Bogom i može se ostvariti samo podjednim uslovom

Prvi klas ne seče se odmah: Običaj da se prvi klas ostavi da „čuje da li je godina blaga“
U mnogim delovima Srbije i danas se poštuje nepisano pravilo: prvi klas se ne kosi. Ne iz sujeverja, već iz poštovanja prema zemlji. Veruje se da klas koji ostane uspravno sluša vetar i nosi poruku – da li će godina biti laka ili teška.

ZBOG VICA U LOGOR: Tito je zbog ove šale slao na GOLI OTOK
Imala je samo 22 godine kada je uhapšena zbog toga što je prepričala šalu koju joj je ispričao kolega.

NIJE LANE, NI BAMBI: Znate li kako se zove mladunče košute?
Jelen važi za jednu od najplemenitijih životinja na našim prostorima. Koliko je jelen poštovan kod nas, govori i to što se baš ovaj gorski kralj nalazi na grbu Srema.

HRAST NE TREBA SEĆI: Stari Sloveni su verovali da ove biljke štite kuću od groma i „TERAJU“ vampire i demone
Mnoga stara verovanja su vezana za razne vrste biljaka i njihova značenja, pridavali su im ogromnu moć
Komentari(0)