Zaboravljeni običaj "povezivanja sudbine": Kako su se u Srbiji nekada vezivali čvorovi za ljubav, plodnost i sreću
U mnogim krajevima Srbije, žene su vekovima praktikovale tihi običaj vezivanja čvorova na platnu, koncu ili travi – verujući da se tako može "zavezati" sudbina, ljubav ili zdravlje.
Daleko od očiju sveštenika i pisane istorije, u srpskim selima vekovima se negovao običaj vezivanja čvorova – tihi, ženski ritual koji se najčešće obavljao u zoru ili pred spavanje. U pitanju je deo narodne magije, ali i duboke psihološke potrebe da se sudbina oblikuje vlastitom rukom. Danas se ovaj običaj gotovo ne spominje, iako je nekada bio sastavni deo svakodnevice.
Kada se vezuje – i zašto
Običaj "vezivanja sudbine" bio je rasprostranjen širom Srbije, ali najviše u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji, naročito u okolini Zaječara, Sokobanje i Pirota. Verovalo se da se vezivanjem čvorova može uticati na tok života, naročito kad je reč o:
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
- Ljubavi – ako devojka želi da "veže" srce momka
- Plodnosti – začeće ili uspešan porođaj
- Zdravlju – naročito kod hroničnih bolesti i nesanice
- Zaštiti – od uroka, nesreće i "zlih pogleda"
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Kako se izvodio običaj
Najčešće su žene same obavljale ovaj ritual, koristeći:
- crveni konac, laneno platno ili vunu
- travu ivu, zdravac ili neven
- jaje, crkvenu sveću, vodu sa izvora
U toku vezivanja čvorova (najčešće u neparnom broju – 3, 5, 7), izgovarale su se tihe rečenice, poput:
“Vezujem da ne beži, da me voli, da se vrati”,
ili:
“Zavezujem da zdravo bude, da bolest ne vidi”.
Sve se radilo pažljivo i tiho, najčešće u zoru, kad "duše još spavaju", jer je tada – verovalo se – svet najpropustljiviji za želje.
Značenje i simbolika čvora
U narodu je čvor imao ogromnu simboličku moć. On je bio znak veza – onih vidljivih i nevidljivih. Čvor je mogao da spoji, ali i da razveže – ako bi se otkopčao. Zato su često bake znale da kažu:
"Ako ti se sve rasipa, razvezao ti se čvor u duši."
Postojali su i čvorovi "protiv nečiste sile", koji su se pravili oko kreveta novorođenčeta, ili se vezivali za okovratnik kod dece.
Običaj u savremenom dobu
Danas se ovaj običaj gotovo izgubio. Preživeo je delimično u vidu vezivanja crvenog končića na ruci, što je danas često viđeno kod male dece i trudnica. Iako mnogi ne znaju njegovo poreklo, to je zapravo ostatak drevnog običaja vezivanja sudbine i zaštite.
U nekim planinskim krajevima, starice još uvek čuvaju ovakve običaje – tiho, bez mnogo priče, kao deo porodičnog ženskog nasleđa koje se ne deli lako.
Zašto je važno čuvati ovakve običaje
Iako deluje jednostavno, običaj vezivanja čvorova nosi u sebi drevnu mudrost naroda koji je verovao da je čovek aktivan učesnik svoje sudbine. On ne sedi i ne čeka – već vezuje, moli, želi, i nada se. U tom činu ima više duhovne snage nego što se na prvi pogled vidi.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
Komentari(0)