Tragovi pisca kroz vreme
Ivo Andrić, jedini srpski nobelovac, imao je duboku i neraskidivu vezu sa Beogradom. Njegov život i stvaralaštvo bili su prožeti ulicama, kafanama i stanovima ovog grada, ostavljajući tragove koji i danas pričaju priču o velikom piscu.
Dolazak u Beograd: Početak nove ere
Krajem septembra 1919. godine, Andrić iz Zagreba piše svom gimnazijskom profesoru Tugomiru Alaupoviću: "Ja nemam žive duše, i ja moram u Beograd, pa kako je da je." Ova rečenica oslikava njegovu želju da započne novi život u srpskoj prestonici. Već za pet godina postaje saradnik ili član najviših državnih institucija kulture.en.wikipedia.org+2politika.rs+2es.wikipedia.org+2politika.rs
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Možda vas zanima:
IVO ANDRIĆ JE PISAO DOKTORAT O BOSNI, A ODBIO GA JE! Čuveni nobelovac se 10 godina krio od profesora, razlog je potpuno NEVEROVATAN
Nobelovac koga je Srbija obožavala, diplomu nije želeo. Otkrivamo zašto je Andrić izbegavao promociju svog doktorata punu deceniju.
JEDAN TELEFONSKI POZIV PREOKRENUO JE ŽIVOT IVE ANDRIĆA: Neverovatne vesti ga nisu uzdrmale, a njegov odgovor ŠOKIRAO sve svedoke
Švedska kraljevska akademija dodelila je 26. oktobra 1961. godine Nobelovu nagradu za književnost srpskom piscu Ivi Andriću. On je do danas ostao jedini naš književnik koji je dobio ovo priznanje.
Beogradske adrese: Tragovi jednog života
Andrić je tokom svog boravka u Beogradu promenio nekoliko adresa:
Prva adresa: Ulica Proleterskih brigada 2 (danas Svetogorska), gde je živeo po dolasku u Beograd.
Kasnije adrese: Njegove stambene adrese uključuju i stan u ulici Prizrenska 7, gde je napisao neka od svojih najznačajnijih dela, uključujući "Na Drini ćuprija".
Poslednja adresa: Andrićev venac 8, gde je živeo sa suprugom Milicom Babić od 1958. godine do smrti. Danas je tu smešten Spomen-muzej Ive Andrića, koji čuva autentičan ambijent njegovog života i rada.
Kafane i kulturni život: Mesta inspiracije
Beogradske kafane bile su mesta gde je Andrić provodio vreme sa prijateljima i kolegama:
Kafana "?": Jedna od najstarijih beogradskih kafana, gde je Andrić često dolazio.
Poslastičarnica "Pelivan": Osnovana 1851. godine, bila je omiljeno mesto za uživanje u slatkišima. Andrić je u svojim delima pominjao ovu poslastičarnicu kao "obaveznu stanicu" u Beogradu.
Beograd u Andrićevim delima: Grad kao inspiracija
Iako su njegova najpoznatija dela smeštena u Bosni, Beograd je često bio inspiracija za Andrićeve priče:
"Znakovi pored puta": Knjiga refleksija i zapisa nastalih tokom šetnji beogradskim ulicama.
"Prokleta avlija": Iako smeštena u Istanbul, mnogi motivi i likovi inspirisani su Andrićevim iskustvima iz Beograda.
Spomen-muzej Ive Andrića: Čuvar uspomene
Na adresi Andrićev venac 8 nalazi se Spomen-muzej Ive Andrića.
Autentičan ambijent: Stan je očuvan onako kako je izgledao dok je Andrić u njemu živeo, sa originalnim nameštajem, knjigama i ličnim predmetima.
Biblioteka: Sadrži 4.502 bibliografske jedinice, uključujući retka izdanja i knjige sa posvetama.
Nobelova nagrada: Izložena je medalja i plaketa koju je Andrić dobio 1961. godine.
Beograd kao večita inspiracija
Veza Ive Andrića i Beograda bila je duboka i trajna. Grad je oblikovao njegov život i delo, pružajući mu inspiraciju i utočište. Danas, šetajući Andrićevim vencem ili sedeći u nekoj od starih beogradskih kafana, možemo osetiti duh nobelovca koji je voleo i živeo ovaj grad.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Manastir Svetog Romana kod Đunisa: Svetinja koju zna samo tišina
Na obroncima Jastrepca, skriven između šuma i tišine, stoji manastir Svetog Romana – mesto gde ljudi dolaze ne da govore, već da slušaju ono što se u sebi više ne čuje
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)