Priča o najstarijoj srpskoj knjizi koja je vekovima skrivana, spasavana i krijumčarena kako bi preživela
Miroslavljevo jevanđelje nije samo najstarija srpska knjiga – to je svedok istorije, dokument o hrabrosti onih koji su ga kroz vekove čuvali od uništenja. Preživelo je turske najezde, austrijske ratove, svetske sukobe i tajna prebacivanja iz jedne države u drugu. Ko su bili ljudi koji su rizikovali sve kako bi sačuvali ovu neprocenjivu knjigu i kako je ona uspela da preživi sve nedaće koje su pogađale Srbiju?
Kako je nastalo Miroslavljevo jevanđelje?
Ova knjiga je napisana krajem 12. veka po narudžbini kneza Miroslava, brata Stefana Nemanje, i smatra se jednim od najlepših rukopisnih spomenika slovenskog sveta. Njegove stranice ispunjene su zlatnim slovima, bogatim iluminacijama i minijaturama koje do danas izazivaju divljenje. Međutim, malo ko zna kroz kakve je sve opasnosti prošla ova knjiga da bi stigla do našeg vremena.
Prvi beg: Skriveno od Osmanlija u srpskim manastirima
Kada su Turci zauzeli Srbiju, mnoge knjige su spaljene ili izgubljene, ali ne i Miroslavljevo jevanđelje. Monasi iz Hilandara, predosećajući opasnost, sakrili su ga u manastirske riznice, gde je vekovima čuvano daleko od očiju okupatora. Međutim, ni tu nije bilo potpuno sigurno – vekovima su ga selili iz jedne crkve u drugu kako bi izbegli pljačkaše i ratnike koji su tragali za vrednim predmetima.
Tajna misija: Kako je knjiga nestala iz Hilandara?
Jedna od najvećih misterija vezanih za Miroslavljevo jevanđelje jeste kako je napustilo Hilandar i završilo u Srbiji. Po nekim izvorima, početkom 19. veka ruski konzul u Svetoj Gori pokušao je da ga odnese u Rusiju, ali su srpski monasi uspeli da ga vrate. Konačno, uoči Prvog svetskog rata, doneto je u Beograd, ali ni tu ga nije čekala mirna sudbina.
Drugi svetski rat: Krijumčarenje u koferu kroz okupiranu Evropu
Najdramatičniji trenutak u istoriji knjige desio se tokom Drugog svetskog rata, kada su nemačke snage krenule u potragu za srpskim nacionalnim blagom. U tom haosu, jedan čovek, akademik Dejan Medaković, smislio je plan – stavio je knjigu u običan kofer i prevezao je vozom kroz okupirane teritorije, uspevši da je sakrije od nemačkih inspektora. Njegova hrabrost omogućila je da se knjiga sačuva i posle rata vrati u Srbiju.
Danas – Nacionalni blago, ali pod ključem
Danas se Miroslavljevo jevanđelje nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu i predstavlja jedno od najvrednijih pisanih svedočanstava srpske kulture. Iako ga mnogi žele videti, knjiga se drži u strogo kontrolisanim uslovima, jer su njene stranice previše osetljive na svetlost i vlagu.
Knjiga koja je preživela sve – i nastavlja da živi
Kada se osvrnemo na njenu neverovatnu istoriju, jasno je da Miroslavljevo jevanđelje nije samo knjiga – to je simbol srpske istrajnosti i ljubavi prema kulturi. Zahvaljujući hrabrim ljudima koji su je kroz vekove štitili, danas imamo priliku da svedočimo njenoj lepoti i značaju. Možda ne možemo svi da je držimo u rukama, ali njena priča ostaje deo našeg nasleđa, vrednog koliko i sam život.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
OVAKO SE BIRA IKONA SVETE PETKE ZA KUĆU: Jako je bitno mesto gde je postavljate, JEDINO NA OVAJ NAČIN JE ISPRAVNO
Izbor ikone Svete Petke zahteva pažnju i posvećenost
Komentari(0)