Letnji dren ne jede se: Zašto se u julu stavlja na prozor, a ne u usta

Kiza R

20:00

Kultura 0

U srpskoj narodnoj tradiciji, dren ubran pre nego što sazri nije za jelo – već za čuvanje. Tokom jula, prve grančice drena stavljaju se na prozor, gde, verovalo se, „vezuju zdravlje za kuću“ dok leto ne prođe i plod ne sazri.

dren
Shutterstock

Dren je jedna od najznačajnijih biljaka u srpskoj narodnoj simbolici – tvrda, postojana, otporna, lekovita. I dok se u jesen jede i koristi kao lek, u julu se ne dira iznutra. Verovalo se da se tada ne jede, ne bere za čaj, već se uzima jedna grančica i stavlja na prozor, da „čuje šta leti ulazi u kuću“. Ako prođe leto, a dren se ne osuši – znak je da je zdravlje ostalo gde treba.

Zašto dren ne jedeš dok ne sazri

Dren jeste lek, ali i biljka s karakterom.

Možda vas zanima:

Leti, dok je još zelen i tvrd, nije ni ukusan ni lak za stomak.

Možda vas zanima:

Zato su stariji govorili:

Možda vas zanima:

„Ko jede dren dok ne sazri – pozvaće ono što telo nije spremno da nosi.“

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

U tom periodu, dren se ne unosi u kuću kao voće – već kao čuvar.
Njegova grana ide na prozor, iznad ulaznih vrata ili kraj kreveta.

Šta dren „vezuje“ dok stoji na prozoru

Verovalo se da dren u julu:
– čuva kuću od bolesti koje se „prenose vetrom“,
– štiti decu koja spavaju sama u sobi,
– i vezuje „zdravlje za prag“, da ne ode sa onim ko putuje.

Posebno je bio značajan za kuće gde ima bolesnih, trudnica ili starijih – da se u kuću ne unese slabost kad je sunce najjače.

Kada se dren uklanja

Grančica drena stoji na prozoru sve dok ne stignu prvi zreli plodovi – najčešće pred Veliku Gospojinu (28. avgust).
Tada se dren skida, suši i čuva za zimu, za čaj ili kao amajlija.
U nekim kućama, stari dren se pali, a pepeo baca niz vetar uz rečenicu:
„Nosi što si čuvao, ostavi što si znao.“

Danas – običaj u tragovima, ali osećaj ostaje

Iako se više ne praktikuje kao nekad, u mnogim kućama dren i dalje stoji – makar jedna grančica.
Možda kao ukras. Možda kao navika.
Ali i dalje je tu, da bude tvrd kad mi nismo.

Jer kako kažu stari:
„Dren ne pije mleko – ali zna kad si slab.“

Pop Ćira i pop Spira

REŠENJE ISTORIJSKE ZAGONETKE: Evo zašto su Banaćani "Lale"

Kultura

21:00

24 maj, 2025

Banaćani su Lale, Čačani Grebići, Paraćince zovu DŽigerani, Kruševljane Čarapani, Jagodince Ćurani... Zbog poljoprivredne kulture kojom se masovno bave, Leskovčanima je prilepljen nadimak Paprikari. A svi su Srbi, istih korena, samo iz različitih krajeva zemlje. Svaki nadimak ima svoju legendu ili istorijsku pozadinu, a poreklo šaljivog naziva za Banaćane krije posebno zanimljivu priču.

Vuk Karadžić

KOCKA, PIJANSTVO I DUGOVI: Ko je bio sin Vuka Karadžića?

Kultura

19:00

24 maj, 2025

VUK Stefanović Karadžić ostavio je neizbrisiv trag u srpksoj istoriji kao srpski lingvista, filolog, antropolog, književnik, prevodilac i akademik. Međutim, reformator našeg jezika u privatnom životu suočavao se sa brojnim skandalima. Sa suprugom Anom Kraus imao je jedanaestoro dece, a preživelo je samo dvoje - Mina i Dimitrije. Polagao je nade u sina, misleći da će imati sjajnu budućnost i imresivnu karijeru, ali Vukov naslednik je krenuo stanputicom.

Komentari(0)

Loading