Tajna monahinja za mirisni veš bez omekšivača: Ovako ga peru u manastiru, navike nikad ne menjaju
Veš opran bez hemije, a miriše danima? Monahinje koriste jednostavan, prirodan recept za pranje odeće koji čuva tkaninu, mirise, ali i naše zdravlje.
Otkrijte starinski trik iz manastira koji koriste monahinje – prirodan, jednostavan i blag i za tkanine i za kožu.
U mnogim manastirima širom Balkana još uvek se veš pere onako kako su to radile naše bake, bez omekšivača, bez parfemisanih deterdženata i bez plastike. Ipak, kada se taj veš osuši na konopcu, miriše kao da je izašao iz neke stare bajke. Tajna je u jednostavnom sastavu i vernosti prirodi.
Šta koriste monahinje umesto omekšivača?
Možda vas zanima:
"Nisam verovala u Boga, plašila sam se smrti": Zašto je mlada Srpkinja napustila sve i postala monahinja
Monahinja Haritina Tomić otkriva kako je iz umetničkog nemira i unutrašnje praznine pronašla veru, smisao i duhovni mir u manastiru.
Srpkinja, doktorka iz SAD usnila čudan san - postala MONAHINJA
Mati Justina studirala je medicinu i pomagala ljudima, u početku nije razumela pozive od Boga...
Možda vas zanima:
"Nisam verovala u Boga, plašila sam se smrti": Zašto je mlada Srpkinja napustila sve i postala monahinja
Monahinja Haritina Tomić otkriva kako je iz umetničkog nemira i unutrašnje praznine pronašla veru, smisao i duhovni mir u manastiru.
Srpkinja, doktorka iz SAD usnila čudan san - postala MONAHINJA
Mati Justina studirala je medicinu i pomagala ljudima, u početku nije razumela pozive od Boga...
Možda vas zanima:
"Nisam verovala u Boga, plašila sam se smrti": Zašto je mlada Srpkinja napustila sve i postala monahinja
Monahinja Haritina Tomić otkriva kako je iz umetničkog nemira i unutrašnje praznine pronašla veru, smisao i duhovni mir u manastiru.
Srpkinja, doktorka iz SAD usnila čudan san - postala MONAHINJA
Mati Justina studirala je medicinu i pomagala ljudima, u početku nije razumela pozive od Boga...
Monahinje u manastirima za poslednje ispiranje koriste mešavinu alkoholnog sirćeta i etarskih ulja, najčešće lavande, čempresa ili limuna.
Recept:
- U pregradu za omekšivač sipaju:
- 1 čašu (oko 100 ml) alkoholnog sirćeta
- 10 kapi etarskog ulja po izboru
Sirće omekšava tkaninu, neutrališe mirise deterdženta i kamenac iz vode, dok etarsko ulje ostavlja blag, prirodan miris. Lavanda se često koristi zbog umirujućeg efekta, dok limun daje osvežavajuću notu.
Ušteda novca ali i sačuvajte zdravlje
Ovaj metod ne samo da je blagotvoran za osetljivu kožu, već i za životnu sredinu. Nema mikroplastike, nema teških hemikalija, nema štetnih isparenja. Tkanine duže traju, mašina se manje oštećuje, a miris je onaj pravi, prirodni, domaći.
Sušenje veša
Sušenje na vazduhu je obavezno, najčešće na suncu i vetru. Sunčeva svetlost prirodno dezinfikuje, a svež vazduh doprinosi tom jedinstvenom manastirskom mirisu, prenosi mondo.rs.
Domaći sapun ili prirodni prašak za pranje često se koriste umesto klasičnih deterdženata, ali i sa običnim deterdžentom, ovaj trik sa sirćetom radi savršeno.
Zašto se ognjište nije gasilo ni leti: Tajna plamena koji čuva kuću i dušu
Ognjište u staroj srpskoj kući bilo je više od mesta za vatru – bilo je srce doma, molitva predaka i tiha zaštita od svakog zla
Danas su Mitrovske zadušnice: Dan kada duše predaka dolaze da vide jesmo li ih zaboravili
U tišini groblja, uz sveću, koljivo i molitvu, Srbi danas obeležavaju dan koji nije ni tuga ni praznik – već veza između nas i onih koji su nas gledali kad smo prvi put udahnuli
Turci su raskopali Skenderbegov grob i kosti nosili kao amajliju: Albanski nacionalni heroj je Srbin, njegova porodica počiva u Hilandaru
Đurađ Kastriot je rođen u porodici srpskog porekla. Otac mu se zvao Ivan, a majka Vojislava (Vojsava). Ivan i Vojislava imali su četiri sina i pet kćeri. Zvali su se Repoš, Staniša, Konstantin, Đurađ, Mara, Jela, Angelina, Vlajica i Mamica.
Veliko otkriće kod Prijepolja, arheolozi ostali u čudu: Pronašli pečat koji menja tok celog istraživanja, manastir nije posvećen Svetom Petru i Pavlu, već Svetom Simeonu Mirotočivom
Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja otkrila su istorijsku istinu koja menja dosadašnja saznanja. Iako se decenijama verovalo da je u pitanju manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, arheolozi su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je manastir zapravo posvećen ovom svetitelju.
Sveti Luka u srpskom narodu: Dan kada se ne radi, ne svađa i ne kreće na put
Sveti Luka je među najpoštovanijim svecima u srpskom narodu – ne samo kao apostol i lekar, već i kao duhovni štit pred dolazak zime
Komentari(0)